Dossier (2/4): Kako je nekompetentni Torbica postao autor udžbenika o povijesti 20. stoljeća?

Foto: Facebook

Nakon što je Narod.hr otvorio priču o skandaloznom sadržaju udžbenika povijesti za četvrti razred gimnazije u izdanju Profil Kletta autorskog tima Hajdarović – Ristić – Torbica, koji je u međuvremenu povučen, u nekoliko nastavaka razotkrivamo detalje o autorima udžbenika, recenzentima i što je najvažnije: razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu povezanu s ovim slučajem. Ovaj put se bavimo vezom između recentnog kritičara povlačenja udžbenika i autora. Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) i jednog od autora udžbenika Nikice Torbice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Dossier(1/4): Razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu oko povučenog udžbenika povijesti

Većina aktera oko trojice autora povučenog udžbenika izdavača Profil Klett povezana je već godinama. Oni koji kritiziraju povlačenje udžbenika, nisu neovisni i nepristrani kako se predstavljaju.

Inicijativa mladih za ljudska prava i izbjegavanje nazivanja Domovinskog rata njegovim imenom

U prvom smo nastavku “DOSSIER: Razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu oko povučenog udžbenika povijesti” pokazali isprepletenost mreže apologeta, autora i recenzenata povučenoga udžbenika koje osim izdavačke kuće Profil Klett povezuje i Hrvatska udruga nastavnika povijesti. A u drugom se dijelu bavimo vezom između recentnog kritičara povlačenja udžbenika – Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) i jednog od autora udžbenika Nikice Torbice.

Prije nekoliko dana u javnu raspravu o povučenom udžbeniku „Zašto je povijest važna“ autorskog tima Hajdarović- Ristić- Torbica uključila se i Inicijativa mladih za ljudska prava. O kvaliteti i objektivnosti komentara ove regionalne inicijative za pomirenje svjedoči prije svega njihovo odbijanje da Domovinski rat nazovu njegovim imenom.

Nasuprot tomu autori ovog pamfleta inzistiraju na navodno vrijednosno neutralnoj terminologiji. Pa tako govore o ratovima devedesetih, ratnim devedesetima ili samo devedesetima. Bili bi ti izrazi vrijednosno neutralni da se kao takvi ne koriste u Srbiji. Ali ne u cilju tzv. suočavanja s prošlošću, već u cilju eufemiziranja jedinog mogućeg objedinjujućeg naziva za ratove koji su se tijekom posljednjeg desetljeća 20. stoljeća vodili na prostoru Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Kosova- velikosrpska agresija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Povučeni udžbenik: Inicijativa mladih za ljudska prava želi 'hrabro suočavanje s tamnim stranama naše prošlosti'

Povučeni udžbenik ne izlazi iz žarišta pozornosti. U raspravu se službenim priopćenjem uključila i Inicijativa mladih za ljudska prava.

Ideološko sljepilo YIHR-a i upletenost SDP-a

Ideološko sljepilo inicijative još se zornije oslikalo u skandaliziranju činjenicom da „prema rezultatima njihova istraživanja“ većina mladih na pitanja o Domovinskom ratu odgovara u skladu s Deklaracijom o Domovinskom ratu donesenom u listopadu 2000. godine. Čiju interpretaciju Domovinskog rata inicijativa naziva nepotpunom, jednodimenzionalnom, isključujućom i monoetničkom.

Nadamo se da će inicijativa na ovo podsjetiti SDP-ovu potpredsjednicu Hrvatskog sabora Sabinu Glasovac. Ona je ministru znanosti i obrazovanja uputila dopis u kojem se traži objava stručnog mišljenja na temelju kojega je sporni udžbenik povučen s popisa odobrenih u nastavnom procesu. Budući da je Deklaracija o Domovinskom ratu izglasana upravo u vrijeme SDP-ove koalicijske vlade.

Zbog izglasavanja takve Deklaracije, prema inicijativi zasigurno bi trebali biti osuđeni i nikada ne bi smjeli biti rehabilitirani tadašnji predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan i predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić. Zatim saborska zastupnica i predsjednica HNS-a Vesna Pusić i svi ostali zastupnici koji su navedenu Deklaraciju izglasali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

RH financira YIHR koji VRO Oluju promatra kao 'udruženi zločinački pothvat'

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) VRO Oluju promatra kao ”udruženi zločinački pothvat” i relativizira Domovinski rat.

Nikica Torbica i njegova suradnja s YIHR-om

Slično kao ni drugi borci za „denacionalizaciju“ poučavanja povijesti, i autori pamfleta Inicijative mladih za ljudska prava „zaboravili su“ naglasiti da ta inicijativa obilno surađuje s jednim od autora udžbenika – Nikicom Torbicom.

U srpnju 2021. Torbica je u sklopu projekta „Različiti putevi – zajedničke vrijednosti“ kojega Inicijativa provodi, održao predavanje na temu Antiratne i mirovne inicijative u Hrvatskoj tijekom 1990-ih“. Iste je godine Torbica zajedno s kolegicom Brankom Vierdom iz Inicijative mladih za ljudska prava u osječkom Kulturnom centru priredio izložbu pod naslovomMirovni aktivizam devedesetih i danas“.

Prvi od navedenih projekata Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska provela je u partnerstvu s Centrom za građansko obrazovanje iz Crne Gora, Udruženjem za modernu istoriju iz Bosne i Hercegovine. Uz financijsku potporu njemačke zaklade Forum Ziviler Freidendienst, zakladom njemačke stranke Zeleni – Heinrich Böll te Europske unije kroz program Europa za građane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sklopu tog projekta Torbica je za hrvatsku dionicu uredio i nastavne materijale o antiratnim i mirovnim inicijativama 1990-ih. Izložbu autora Torbice i Vierde financijski je omogućila National Endowment for Democracy – američka nevladina organizacija koja se bavi unaprijeđivanjem demokracije.

Čuvanje leđa aktivističkim drugovima

Očigledno je dakle da namjera reakcije Inicijative mladih bila zaštiti ugled svog aktivističkog druga. A time i vjerodostojnosti vlastitih projekata u očima financijera.

Vjerovali ili ne, aktivistički ideološki pamfleti, priručnici, izložbe i radionice koji beziznimno govore o „ratovima devedesetih“ gotovo su jedina referenca temeljem koje se Torbica može smatrati „kompetentnim“ za razdoblje i teme o kojima je pisao udžbenik.

Osim navedenoga imao je samo još jedan ekskurs u teme 20. stoljeća. U Tragovima- Časopisu za srpske i hrvatske teme 2020. prikazao je biografiju Pukovnik s violinom: Svijet Miodraga Bjelića (1920. — 2017.). Nju je napisao Vinko Tadić, Profil Klettov recenzent povučenog udžbenika “Zašto je povijest važna? 4”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čitatelju se zasigurno nameće pitanje kako to da analizirajući profesionalna ostvarenja koja su bazirana na proučavanje antiratnih pokreta ne pronalazimo ništa o najvećem hrvatskom antiratnom pokretu iz vremena Domovinskog rata koji se najprije zvao Zbor narodne garde, a zatim Oružane snage Republike Hrvatske.

Zašto je povijest važna?

U emisiji Koktel Osječke televizije, urednika i voditelja Saše Drinića povodom izdavanja udžbenika “Zašto je povijest važna? 4” Torbica je izjavio:

„Mi smatramo i neka suvremena metodika poučavanja povijesti sve više ipak odlazi od onog tradicionalnog shvaćanja gdje je povijest, da kažem ovako malo kolokvijalno, štrebanje nekakvih imena, godina, događaja i to većinom ratnih, muškaraca i jedne te tradicionalne vizije povijesti.“

Sada je, nadam se, jasnije zašto se u udžbeniku o „ratovima devedesetih“ piše na način da se ne spomene Dan pobjede 5. kolovoza 1995. – taj se dan može svesti pod ratni događaj i u njemu su najviše sudjelovali muškarci. Nije dovoljno relevantan i plod je previše tradicionalnog pogleda na povijest.

Torbica je u spomenutom intervjuu objašnjavajući kako se u udžbeniku korišteni izvori izjavio:

„Pokušali (smo) na podjednak broj stranica uključiti što više izvora iz kojih učenici uče istraživanjem, uspoređivanjem, analizom itd., u kojem u kontekstu toga učenici sami dolaze do nekakvih informacija i spoznaja o povijesti i zašto je ona uopće bitna.“

Možda će vas zanimati

Šlampav rad s primarnim izvorima

S kojim govorom Franje Tuđmana se uspoređuje parcijalno izdvojen djelić govora u kojem se spominje karakter Nezavisne Države Hrvatske? Kako učenici uče analizom u cilju formiranja kritičkog mišljenja kada im se postave sugestivna pitanja temeljem parcijalno izdvojenog dijela izvora? O kakvom bi istraživanju trebalo biti riječ ako se učenicima u četvrtom razredu gimnazije podastre dokument Eugena Jakovčića iz Documente odbačen kao faktografski netočan od strane Haaškog suda?

Čini se da niti Torbica, niti suautor udžbenika Vedran Ristić nisu pozorno pratili na edukaciji o korištenju arhiva Haaškog suda koji se 2020. održao u organizaciji Europske udruge nastavnika povijesti, Hrvatske udruge nastavnika povijesti i Programa za informiranje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

A zašto je povijest uopće bitna? Zato da bi svaki pojedinac koji stekne osnovna znanja o povijesnim procesima mogao prozreti ovako očite manipulacije povijesnim činjenicama u ideološke svrhe.

Možda će vas zanimati

Dr. sc. Janja Sekula o faktografskoj pogrešci o Domovinskom ratu u udžbeniku povijesti

Sekula o udžbeniku povijesti i Krvavom Uskrsu: ”To može voditi prema zaključku da se radilo o početku građanskog rata”

Minuli rad Nikice Torbice

No, tko je zapravo Nikica Torbica i čime se osim antiratnim pokretima tijekom „ratova devedesetih“ bavi?

Kako sam tvrdi u intervjuu objavljenom na stranicama Info centra za mlade Osijek, Torbica se odradivši stručno osposobljavanje pod mentorstvom „kolege i prijatelja te ponajboljeg nastavnika povijesti u Slavoniji i šire“ Vedrana Ristića, suautora povučenog udžbenika, zaposlio u Tehničkoj školi „Nikola Tesla“ u Vukovaru.

Nakon odrađene zamjene u toj školi, Torbica je odlučio pronaći zaposlenje u civilnom društvu. Najprije u Volonterskom centru Osijek gdje je bio koordinator inicijative GOOD (Građanski odgoj i obrazovanje). Nakon toga u organizaciji za društveni razvoj DKolektiv koju financiraju Iceland Lieshtenstein Norway Active citizens fund, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne poltike, Nacionala zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH i Europska komisija.

> AZOO kaže da Miletić nije bila recenzentica, a je li bila članica stručnog povjerenstva?

Torbica je jedan od pokretača Mladforme

Torbica je jedan od pokretača Mladforme – neformalne incijative mladih za vršnjačku hrabrost koja potiče građansku hrabrost i aktivizam. Objašnjavajući program Mladforme, Torbica navodi:

„Želimo stvoriti prostor za mlade koji se kreću unutar ovih vrijednosti i žele doprinijeti izgradnji tolerantnog društva. Društva koje promiče solidarnost i empatiju, različitost i uključivost, društva u kojem se ljudi ne osuđuju prema nacionalnosti, vjeroisposvjesti, rodu, seksualnosti…”

“Društva koje promiče održivi razvoj i očuvanje okoliša u kojem svi živimo, koje promiče demokratične procese. Te društvo koje zna važnost kvalitetnog (građanskog) odgoja i obrazovanja mladih u formalnom i neformalnom okruženju kao jednog od osnovnih alata za takvu društvenu promjenu.“

Borba za pomirenje u „regiji“ i ekološki aktivizam. Zatim borba „protiv diskriminacije“ i za „demokratizaciju“. Te aktivnost u sijasetu udruga, inicijativa, projekata, programa i radionica. Uvijek obilno financiranih bilo novcem iz državnog proračuna, bilo novcem velikih zaklada i fondacija.

Sve vam ovo zvuči poznato?

Možda će vas zanimati

Medijsko tepanje i prostačka poruka prosvjednika u Osijeku: Snimatelj Hoda za život argumentima odgovorio na njihove tvrdnje

Osim u Sisku, i u Osijeku su se pojavili prosvjednici protiv Hoda za život.

Opstruiranje Hoda za život i stranka Možemo

Niste u krivu. Torbičina neformalna inicijativa Mladforma u svojih se nekoliko godina postojanja može „pohvaliti“ dvama većim projektima. I to Piknikom solidarnosti organiziranim kako bi se (neuspješno) pokušao opstruirati Hod za život u Osijeku 2022. Te Noćnim maršem po osječkim ulicama organiziranim povodom Dana žena osmog ožujka 2023. On je prošetao istom rutom kao i osječki Hod za život, samo – u suprotnom smjeru.

Na tzv. Pikniku solidarnosti transparent je držao gradski vijećnik Platforme Možemo Boris Kiš. Dok je to isto na Noćnom maršu učinila gradska vijećnica Platforme Možemo Hermina Goricke Lukić. Na Mladforminu prosvjedu povodom Hoda za život bila je i Katarina Kruhonja, gradska vijećnica i bivša gradonačelnička kandidatkinja Platforme Možemo.

Slika 1 Boris Kiš na prosvjedu protiv Hoda za život:

udžbenika
Foto: snimka zaslona

Slika 2 Katarina Kruhonja na prosvjedu protiv Hoda za život

udžbenika
Snimka zaslona

Slika 3 Boris Kiš i Katarina Kruhonja na prosvjedu protiv Hoda za život

Dossier udžbenika
snimka zaslona

Slika 4 Hermina Goricke Lukić na Noćnom maršu

Dossier
Foto: snimka zaslona

Slika 5 Nikica Torbica na Noćnom maršu

Foto: snimka zaslona

Vrijednosni okvir

Naravno, građanski, pa i politički aktivizam nije nedozovoljen. No nedozovljeno je ideološki set vrijednosti neskriveno impostirati u udžbenik i zatim ga predstavljati kao neoborivu znanstvenu dogmu nepodložnu kritici.

Budući da je Torbica povučeni udžbenik opisao riječima: „Malo se u drugi plan stavlja taj narativ, a u prvi plan izvori što je nužno za 21. stoljeće.“ Važno je na ovom se mjestu podsjetiti što je u zaključku svojega komentara poručila Inicijativa mladih za ljudska prava citirajući preporuke Vijeća Europe za svrsishodno učenje povijesti u 21. stoljeću:

„Nastavnici povijesti, istraživači i drugi akteri moraju osvijestiti svoj spoznajni horizont, odnosno vrijednosni sustav koji zastupaju; zbog toga kritika drugačijih mišljenja ne treba počivati na predstavljanju vlastite pozicije kao nepristrane i neutralne, a tuđe kao ideologizirane.“

Stoga bi bilo dobro da svi sudionici javne rasprave osvijeste spoznajne horizonte dionika koji su imali upliva na oblikovanje povučenog udžbenika, ali i spoznajne horizonte apologeta udžbenika. Redakcija portala Narod.hr nema problem kao vrijednosni okvir u pitanjima Domovinskog rata prihvatiti saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu.

A koji je vaš okvir?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.