Hrast: Odriče li se Vlada juga Hrvatske?

„Izmiještanjem trase autoceste u Bosnu i Hercegovinu cijepa se jedinstvo teritorija Dubrovačko-neretvanske županije, čime se uništava mogućnost razvoja i opstanka hrvatskog naroda na povijesnom prostoru njegove državnosti“, istaknuo je Hrast-pokret za uspješnu Hrvatsku u svom priopćenju na medije osvrćući se na aktualna previranja oko trase Jadransko-jonske autoceste koja bi svakako zaobišla Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Predstavnici Hrasta smatraju kako će “navodno dogovorena trasa autoceste odvojiti Dubrovnik i još više izolirati Metković od ostatka Hrvatske”, a osim gospodarskih, socijalnih i političkih posljedica, preusmjerit će se turistički promet, kako ističu, prema Crnoj Gori i dalje na jug.

„Dugoročno, odvajanje dubrovačkog područja od ostatka Hrvatske neumskim koridorom i dogovorenom trasom Jadransko-jonske ceste neminovno vodi u gospodarsko nazadovanje i usmjerava to područje na povezivanje sa zaleđem kroz koje prolazi trasa autoceste i Trebinjem kao gravitacijskim središtem tog ‘regiona’“, stoji u priopćenju.

Dodaju kako će se „raskidom teritorijalnog kontinuiteta i odustajanjem od izgradnje suvremenih kopnenih prometnica prema ostatku zemlje, hrvatski krajevi južno od Vrgorca postati u perspektivi bosansko-hercegovačka provincija“ te da su iz navedenih razloga, sa stajališta nacionalnih i državnih interesa, neprihvatljivi bilo kakvi dogovori i aranžmani koji bi učvršćivali cijepanje i odvajanje Dubrovačko-neretvanske županije.

Nadalje objašnjavaju kako bi prema objavljenoj karti autocesta iz teritorija Hrvatske ulazila na teritorij Bosne i Hercegovine na graničnom prijelazu Crveni Grm kod Vrgorca. Odatle bi nastavljala u pravcu sjevera, te bi dolinom Trebižata prešla preko Neretve kod Počitelja u dolinu Bregave, a potom pored Ljubinja prema Trebinju, te bi na graničnom prijelazu Nudo ušla na teritorij Republike Crne Gore.

„Odvojak postojeće hrvatske dionice Jadransko-jonske autoceste prema Crvenom Grmu jest dionica autoceste Ploče-Ljubuški-Čitluk-Mostar, dakle prema sjeveru kroz Bosnu ka Hrvatskoj i Mađarskoj, dok prirodna trasa Jadransko-jonske autoceste nakon izbijanja na obalu Neretve kod Ploča bi trebala nastaviti prema jugu duž obale Jadrana. To je najkraći pravac prema obalama Jonskog mora, tj. Grčkoj“, smatraju u Hrastu te objašnjavaju kako je jasno da kraća relacija ubrzava promet i snižava troškove izgradnje i eksploatacije autoceste, no ističu kako te činjenice dogovor u Cavtatu ignorira i utvrđuje znatno dužu trasu.

Napominju kako bi Hrvatskoj preostalo da se pokuša povezati s autocestom gradeći brze ceste (poput autoputa), a s obzirom na konfiguraciju terena to bi moglo biti kod Slanog, Dubrovnika (Gornji Brgat) i Cavtata (Ivanov krst).

„No, pitanje je hoće li Republika Bosna i Hercegovina biti voljna i kadra financirati izgradnju dionica tih brzih cesta kroz entitet Republike srpske za potrebe povezivanja Hrvatske s Jadransko-jonskom autocestom. Ovo tim više što te brze ceste neće imati međunarodni značaj, pa se neće financirati sredstvima EU, nego sredstvima neposredno zainteresiranih država, u ovom slučaju Hrvatske!“, upozoravaju iz Hrasta te dodaju kako bi „to značilo da će EU financirati gradnju autoceste koja će povezati trebinjsko područje s Europom, a Republika Hrvatska brze ceste koje će povezati Trebinje s Dubrovnikom i Konavlima, a i pitanje je i koja je dužina tih cesta i koliki su procijenjeni troškovi izgradnje istih“.

Navodno je cilj sastanka u Berlinu, piše u priopćenju Hrasta, od njemačke kancelarke izaći s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se financirala izrada projektne dokumentacije za dijelove ceste u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji.

No, napominju kako „u taj prijedlog nije uključeno financiranje dionice autoceste kroz Hrvatsku: od Križišća do Žute Lokve, jer se ta dionica možda i ne bi gradila, barem ne o trošku EU! Također, za dionicu od Rijeke do Trsta treba osigurati suradnju Slovenije, koja kako izgleda, nije voljna učestvovati u tom projektu, jer nije uputila svog predstavnika na sastanak u Cavtatu“.

Ističu kako još također nema garancije da će se graditi most na Pelješac.

„S obzirom da se računa da će taj projekt financirati EU, pristanak na povezivanje Dubrovnika brzim cestama na autocestu dovodi u pitanje spremnost EU da pored autoceste financira i most, posebice zbog toga što bi on u tom slučaju imao samo lokalni značaj“, dodaju iz Hrasta.

Tvrde kako neće profitirati ni hrvatski građevinari koji priželjkuju gradnju autoceste na dogovorenoj trasi.

„Takva očekivanja su evidentno nerealna jer prema dogovoru niti jedan metar autoceste neće se graditi u Republici Hrvatskoj, nego isključivo u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. U Bosni i Hercegovini postoje resursi građevinske operative koja je upravo završila autoput Sarajevo-Zenica i koja ima reference i kapacitet za ovaj posao. Uostalom, vidjeli smo kako je prošla naša građevinska operativa u projektu gradnje autoputa od Podgorice prema Sandžaku. Naivna je zamisao naših građevinara odnosno projektanata da će predložiti konačnu trasu, ako su je političari već dogovorili“, zaključuju u svom priopćenju predstavnici Hrasta.

Izvor: narod.hr
Photo: hrast