Hrvatska je i u siječnju bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.
> Što su BDP, bruto i neto plaća, realna plaća te industrijska proizvodnja?
Na razini eurozone industrijska proizvodnja zadržala se na razini siječnja 2024. godine, izračunali su statističari, nakon što je u prosincu, prema revidiranim podacima bila pala za 1,5 posto.
Na razini EU-a proizvodnja se na početku godine smanjila za 0,2 posto, utvrdio je Eurostat, nakon revidiranog 1,1-postotnog pada u prosincu.
Najviše je na oba područja u siječnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni te za 2,8 posto u EU.
Slijedi energetski sektor s padom proizvodnje za 1,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,1 posto na razini Unije.
Najviše je pak na oba područja u siječnju poskočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6,7 u eurozoni i za 5,5 posto u EU.
> Ministarstvo gospodarstva: Hrvatska brodogradilišta mogu graditi brodove za obranu Europe
Skok u Irskoj
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju, prema Eurostatu dostupnim podacima, Slovačka, za 5,1 posto.
Slijede Danska i Mađarska gdje je smanjena za 4,4 odnosno za 4,0 posto.
Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Irska, za 10,4 posto. Blizu joj je Litva s rastom od 9,8 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u siječnju za 7,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U prosincu bila je porasla za 5,4 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.
> Dobrović za Narod.hr o tome kako će se novi klimatski zakon odraziti na hrvatsko gospodarstvo
Oporavak
Mjesečna usporedba pokazuje pak da se europska industrijska proizvodnja oporavila na početku godine, uz rast u eurozoni za 0,8 posto i za 0,3 posto u EU.
U prosincu bila se na mjesečnoj razini smanjila za 0,4 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU.
Najveći rast bilježio je na oba područja sektor intermedijarnih dobara, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU, nakon gotovo istog postotnog pada na kraju 2024. godine.
Najviše je pak na oba područja smanjenja proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4,1 posto na razini Unije.
Osjetno je smanjena i proizvodnja energije, za 1,2 posto u eurozoni i za 2,0 posto u EU.
> Njemačka: Merz planira veliko zaduženje kako bi naoružao zemlju, ekonomisti nisu oduševljeni
Litva na čelu
Najviše je u siječnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 4,6 posto.
Slijede Portugal i Austrija s povećanjem proizvodnje za 3,7 odnosno za 3,3 posto.
U Hrvatskoj je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 2,1 posto u odnosu na prosinac kada je bila poskočila za 6,3 posto.
Najveći pad proizvodnje u odnosu na kraj prošle godine bilježila je Malta, za čak 12,9 posto. Slijede Danska i Slovačka gdje je smanjena za 10,6 odnosno za 7,3 posto. Vijest prenosi HRT.
> Kako će rezultati izbora utjecati na ekonomiju Njemačke i EU?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT vijesti
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.