Hrvatska je primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu. Odluku o ulasku u ERM II donijele su zemlje koje sudjeluju u tom mehanizmu, to jest 19 zemalja eurozone i Danska te predstavnici Europske središnje banke.
Država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.
Plenković tvrdi da je referedum o uvođenju eura već proveden
Podsjetimo, hrvatski premijer i Vlada su početkom ožujka 2019. godine intenzivirali kampanju najavljivanja skorog uvođenje eura, što je izazvalo negativnu reakciju oporbe koja upozorava na brojne rizike.
Plenković je tada na upozorenja odmahnuo rukom te kazao da je “ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU, obveza uvođenja eura vrlo jasno preuzeta”.
Kada je Mostov Božo Petrov u Saboru spomenuo i mogućnost referenduma o euru, premijer Plenković je ustvrdio kako je referendum o pristupanju Hrvatske EU zapravo bio i referendum o euru.
“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković.
Boris Johnson 2012. godine: ‘Hrvatski prijatelji, izbjegnite uvođenje eura’
Današnji premijer Velike Britanije Boris Johnson, još dok je bio gradonačelnik Londona, uoči hrvatskog ulaska u EU napisao je kolumnu za Telegraph, u kojoj je prepričavajući svoj izuzetno pozitivan doživljaj s godišnjeg odmora na hrvatskoj obali, poručio da Hrvatska ne bi trebala uvoditi euro, odnosno da bi trebala zadržati kunu.
“Iduće godine 1. srpnja, Hrvatska postaje 28. članica Europske unije, a pod uvjetima iz Maastrichtskog ugovora ova mlada, ponosna, suverena država – još ne starija od dva desetljeća – mora prihvatiti cijeli korpus prava EU; i mora staviti vrat u omču jedinstvene valute. Za razliku od Britanije ili Danske, Hrvati nemaju mogućnost ne prihvaćanja. Sada su zakonski obvezni odustati od kune za euro, a ja kažem, ljudi ne činite to. To nije samo pogreška. Podvrgavanje euru bilo bi zapanjujuće odbijanje da se nauče sumorne lekcije nedavne balkanske povijesti.
Hrvatska je uspješno završila svoj rat 1995. godine, kada je Ante Gotovina vodio operaciju koja je izbacila Srbe iz Krajine. Već tada su se Hrvati pohvalili svim atributima pune državnosti – logičnom i neizbježnom posljedicom priznanja od strane Njemačke 15. siječnja 1992. godine. Imali su neovisan parlament, neovisan pravni sustav i imali su ono što svaka zemlja treba imati, ako želi biti istinski gospodar svoje sudbine. Godine 1994. Hrvati su ukinuli jugoslavenski dinar – simbol ne samo komunističkog ugnjetavanja nego i vlast iz Beograda – i uveli kunu.
Izbjegavajte euro, moji hrvatski prijatelji. Za 10 godina želim se vratiti, naručiti bocu vrhunskog crvenog Dingača i platiti ga u kunama”, zaključio je Boris Johnson u kolumni iz 2012. godine., a koji je od danas britanski premijer.