“Europska unija je dobar projekt, ali to ne znači da Češka mora usvojiti sve njezine ideje bez odgovarajuće analize rizika”, izjavio je češki premijer Andrej Babiš. U svom komentaru Babiš navodi da bi bilo mudro ne usvojiti euro valutu u doglednoj budućnosti.
Dok Babiš proučava rizike, Plenković “na brzinu” želi uvesti euro
Podjetimo, hrvatski premijer i Vlada upravo u ovim trenucima najavljuju skoro uvođenje eura, što je izazvalo negativnu reakciju oporbe koja upozorava na brojne rizike.
Nakon što je Mostov Božo Petrov u Saboru spomenuo i mogućnost referenduma o euru, premijer Plenković je ustvrdio kako je referendum o pristupanju Hrvatske EU zapravo bio i referendum o euru.
Pregled po drugim zemljama: Jesmo li za euro spremni?
“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković.
Češki premijer, naprotiv, ne misli da je uvođenje eura nešto pozitivno za njegivu zemlju, barem ne u dogledno vrijeme.
U nastavku donosimo njegovu analizu, koju je prenio idnes.cz.
‘Europska unija je dobar projekt no to ne znači da trebamo preuzeti sve njene ideje’
“Smatram da je projekt Europske unije dobar korak i da su njezine četiri prvotne temeljne slobode- slobodno kretanje dobara, ljudi, usluga i kapitala – odlična ideja. Uvjeren sam da su one temelj ekonomske stabilnosti i, donekle, sigurnosti starog kontinenta.
Međutim, to ne znači da trebamo prihvatiti sve ideje Europske unije, posebno ne bez ozbiljne analize rizika. Zanimaju me sve relevantne studije koje se pojavljuju sada, dvadeset godina nakon uvođenja eura. Pozirnost mi je privukla analiza njemačkog Centra za europsku politiku, u kojoj je prikazana usporedba koja pokazuje koliko bi bio visok BDP po stanovniku u određenoj Eurozoni.
Studija se prikladno naziva “20 godina eura: pobjednici i gubitnici”. Analiza je provedena u odnosu na Belgiju, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku i Grčku. CEP dolazi do jasnog zaključka da je Njemačka uvela najviše od uvođenja eura, gotovo 1.9 trilijuna eura, što je oko 23.000 eura po glavi stanovnika.
Nizozemska je također završila s pozitivnim računom. U većini drugih analiziranih zemalja, euro je doveo do pada prosperiteta: 3,6 trilijuna eura u Francuskoj i 4,3 milijarde eura u Italiji. Zanimljiv je razvoj utjecaja na Grčku, koja je najprije imala koristi od eura, ali je od 2011. pretrpjela ogromne gubitke.
Babiš: “Ne vidim nikakav objektivni razlog za uvođenje eura”
Što to znači? Jasno je da se u prošlosti uvođenje eura odvijalo u žurbi. Unija je u jednom trenutku izgubila samokontrolu i zbog rasta prestala prihvaćati osnovna ekonomska pravila i kriterije za ulazak u eurozonu koju je prethodno postavila. Lažne ambicije nekih europskih političara donijele su teške udarce u vrijeme gospodarske krize.
Tada je bilo jasno da slabije zemlje nemaju prostora za manevriranje kroz mogućnost slabljenja vlastite valute i poticanja gospodarskog rasta, te su te zemlje u određenoj mjeri postale vazali prosperitetnih europskih država.
Da je euro uveden razboritije, na temelju jasnih pravila i stvarnih rezultata zemalja, mi, kao jedna od prosperitetnih zemalja Unije, mogli smo biti znatno bliže uvođenju. Za sada, međutim, za nas nema ekonomskog smisla za euro.
Zahvaljujući rezultatima posljednjih godina, Češka se smatra jednom od najbolje ocijenjenih gospodarstava. Prema Bloombergu, na temelju studije Allianz, mi smo najstabilnije gospodarstvo u EU. U kontekstu tih činjenica, dakle, ne vidim nikakav objektivni razlog za uvođenje eura.” – zaključuje češki premijer Babiš.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
