Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u četvrtak da će Vlada na tragu jučerašnjeg izvješća Europske komisije nastaviti još intenzivnije pripreme za uvođenje eura kao službene valute, između ostalog jer će to, ustvrdio je, doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske.
Na početku druge sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Plenković je rekao da je ulazak u europodručje jedan od političkih ciljeva Vlade, podsjetivši da je ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU ta obveza vrlo jasno preuzeta.
Ustvrdio je kako je predanost Vlade strukturnim reformama potvrđena jučerašnjim izvješćem Europske komisije, u kojemu se navodi kako Hrvatska bilježi ekonomske neravnoteže, ali ne više prekomjerne.
“Na tragu izvješća nastavit ćemo se intezivnije pripremati za uvođenje eura kao službene valute, jer smatramo da će i to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske i to zahvaljujući jačoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u svim sektorima gospodarstva te boljom koordinacijom ekonomskih politika s ostalim zemljama članicama europodručja”, rekao je Plenković.
Kaže da je u EK-ovu izvješću vrlo jasno potvrđen napredak u četiri preporuke dobivene prošle godine, istaknuvši kako se Hrvatskoj do sada takav napredak nije nikada dogodio.
Premijer smatra da će posljedica uvođenja eura biti “podizanje životnog standarda, kao što je bio slučaj i u zemljama srednje Europe koje su uvele euro”.
Dvije lipe više za kavu
Plenković tvrdi da će učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena biti blag i jednokratan, kako ukazuju iskustva drugih članica gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto.
“To znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe”, ilustrira Plenković.
Najavio je da će Vlada osigurati mjere praćenja procesa konverzije, što će uključivati obvezno isticanje cijena i u kunama i eurima, kako bi se izbjegle zloupotrebe u zaokruživanju cijena i njihovog neosnovanog rasta.
“Cijene u europodručju su zadnjih 14 godina narasle znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom razdoblju u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su brže no u Hrvatskoj. Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće”, tvrdi Plenković.
Božo Petrov: ‘Ako Vlada ustraje i nastavi srljati, suočit će se s referendumom o euru’
Mostov Božo Petrov tvrdi da “Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura, i to će reći gotovo svaki građanin i Republici Hrvatskoj“.
“Bez obzira na to što to Vlada zna, oni srljaju, trče pred rudo i lome preko koljena jer znaju da građani to ne podržavaju i da samo vanjske okolnosti utječu na nekakav način da to pokušaju napraviti. Ako Vlada ustraje i nastavi srljati, suočit će se s referendumom o euru. Mi ćemo danas pokrenuti konzultacije sa svim političkim opcijama i svim zainteresiranim skupinama u društvu oko referenduma. Ocijenit ćemo kada je najbolji trenutak za referendum, ali ako Vlada nastavi s lomljenjem preko koljena, onda će se u tom trenutku i suočiti s referendumom“, najavio je Petrov.
Naglasio je da nismo spremni za euro jer nismo proveli nijednu ozbiljnu reformu.
“Najprije trebamo provesti reformu javne uprave, nakon toga pravosuđe, rješavanje birokracije, određeni gospodarski potezi u smjeru jačanja poduzetništva. Ima niz koraka koje oni trebaju odraditi da bismo pokazali da smo spremni, a oni nisu ništa apsolutno ništa napravili, iako su 2018. godinu najavili kao godinu reformi. Možda zato što je netko dobio zadatak iz Bruxellesa da uvede euro bez obzira na to što će Hrvati na kraju plaćati tu cijenu, ide se lomiti preko koljena. Mi to jednostavno ne smijemo dopustiti ako želimo budućnost za Hrvatsku i ako ne želimo duplo više blokiranih i duplo slabije gospodarstvo. Hrvatska u ovom trenutku ne smije uvesti euro“, zaključio je Petrov.
Anka Mrak Taritaš: ‘Kada smo imali referendum o ulasku u EU, tada smo pristali na prihvaćanje eura’
GLAS-ova Anka Mrak Taritaš istaknula je da Amsterdamska koalicija podržava opredjeljenje koje smo iskazali ulaskom u Europsku uniju da jednom uđemo i u eurozonu“.
“No, to nije samo zamjena kuna eurima nego dugi proces. Hrvatska mora biti spremna i fiskalno konsolidirana za ulazak u eurozonu. Kada uđemo, cijelo vrijeme ćemo biti kontrolirani da ne trošimo više nego što zarađujemo i to je interes bilo koje suvisle države. Jesmo li na zadovoljavajućoj razini, to treba vidjeti s HNB-om, koji tvrdi da jesmo, ali trebamo zaslužiti ući u eurozonu i to nam treba biti interes.
Također, ima puno neznanja, oni koji su protiv plaše građane. Ne treba ih plašiti nego vidjeti iskustva drugih zemalja koje se ušle u eurozonu i mijenjali svoju valutu za euro, inflacija im je bila između 0,2 i 0,4 posto, a cijene su bile povećane ispod jedan posto. Zadaća je dobro educirati građane da budu svjesni što to znači jer to znači prvo obavezu države da bude spremna”, smatra Mrak Taritaš.
“Što se tiče referenduma koji Most najavljuje, kada smo imali referendum o ulasku u EU, tada smo pristali na ulazak u sve ono što EU znači, odnosno, Schengen i eurozonu. Svaki novi referendum unosi zabunu među građane. Treba pokazati realno stanje i realne podatke jer je neznanje veliki problem i ne treba građane plašiti uvođenjem eura i rastom cijena. Mi ionako već sada sve preračunavamo u eure, a oni koji misle da je euro bauk, plaše građane i trebaju snositi odgovornost“, mišljenja je Mrak Taritaš.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
