Papinska konklava 2025. sazvana je kako bi se izabrao papa, poglavar Katoličke Crkve, koji će naslijediti Franju nakon njegove smrti 21. travnja 2025. godine. U skladu s apostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis, koja uređuje pitanja upražnjenog mjesta Svete Stolice, samo kardinali koji nisu navršili 80 godina na dan kada je Sveta Stolica postala upražnjena (u ovom slučaju, oni koji su rođeni nakon 21. travnja 1945.) imaju pravo sudjelovati u konklavi. Među 135 kardinala izbornika koji ispunjavaju uvjete petorica je kardinala iz Istočnih katoličkih Crkava. Oni dolaze iz dolaze iz Etiopije, Iraka, Indije i Ukrajine.
Uloga kardinala iz Istočnih katoličkih Crkava u konklavi ista je kao i kod kardinala Latinske (Rimske) Crkve — ako imaju manje od 80 godina, imaju pravo glasa na konklavi, tj. papinskoj izbornoj skupštini. U toj su ulozi poznati kao kardinali izbornici.
Pet kardinala koji biraju papu, a i sami mogu biti izabrani dolazi iz istočnih Katoličkih crkava
Svi kardinali izbornici imaju jednako pravo glasa, bez obzira na svoj rang ili pripadnost određenoj crkvenoj tradiciji. To znači da kardinali iz Istočnih katoličkih Crkava, poput kaldejske, siro-malabarske ili ukrajinske grkokatoličke, imaju istu ulogu u izboru pape kao i njihovi kolege iz Latinske Crkve. Iako teoretski svaki kršteni katolički muškarac može biti izabran za papu, u praksi su svi pape do sada dolazili iz reda kardinala Latinske Crkve.
Posebnost kardinala iz Istočnih katoličkih Crkava leži u njihovom doprinosu raznolikosti i univerzalnosti Crkve. Njihovo sudjelovanje u konklavi simbolizira jedinstvo u različitosti unutar Katoličke Crkve, obogaćujući proces izbora pape različitim liturgijskim i teološkim tradicijama. Unatoč tome što neki od njih, poput patrijarha, imaju dodatne ovlasti unutar svojih Crkava, u konklavi svi kardinali izbornici imaju jednak glas, naglašavajući ravnopravnost i zajedništvo u odlučivanju o budućem poglavaru Katoličke Crkve.
>Sve je spremno za početak konklave; doznajte detalje
Tko su kardinali istočnih crkava koji sudjeluju u izboru pape?
Kardinal Berhaneyesus Demerew Souraphiel iz Etiopske katoličke Crkve rođen je 1948. godine i pripadnik je lazarista (C.M.). Od 1999. godine nadbiskup je Adis Abebe, a kardinalom ga je imenovao papa Franjo 2015. godine. Istaknuo se svojim zalaganjem za mir i pomirenje u Etiopiji, uključujući i pomirbeni odnos prema bivšim pripadnicima represivnog režima koji su ga nekada zatvorili.
Kardinal Louis Raphaël I Sako, poglavar Kaldejske katoličke Crkve u Iraku, također je rođen 1948. godine. Patrijarhom je postao 2013., a papa Franjo ga je uvrstio među kardinale 2018. godine. Istaknut je promicatelj međureligijskog dijaloga i branitelj kršćanske prisutnosti na Bliskom istoku, osobito u izazovnom kontekstu Iraka.
Iz Indije dolazi kardinal George Jacob Koovakad, predstavnik Siro-malabarske katoličke Crkve. Rođen je 1973., a za svećenika je zaređen 2004. godine. Djelovao je u diplomatskoj službi Svete Stolice, a od 2021. koordinira papinska putovanja. Godine 2025. imenovan je prefektom Dikasterija za međureligijski dijalog, a kardinalom ga je papa Franjo proglasio 2024.
Također iz Indije dolazi kardinal Baselios Cleemis, poglavar Siro-malankarske katoličke Crkve. Rođen 1959. godine, od 2007. je veliki nadbiskup-katolikos u Trivandrumu. Prvi je kardinal iz svoje Crkve, imenovan od pape Benedikta XVI. 2012. godine. Posebno je aktivan u ekumenskim i međureligijskim nastojanjima.
Najmlađi među njima, kardinal Mykola Bychok, rođen je 1980. godine u Ternopilu, Ukrajina. Biskup je Ukrajinske grkokatoličke eparhije u Melbourneu, Australija, od 2020. godine. Papa Franjo ga je imenovao kardinalom 2024. godine. Bychok je poznat po misijskom angažmanu i neumornom zalaganju za mir u ratom pogođenoj Ukrajini.
Prisutnost ovih kardinala u Crkvi svjedoči o duhovnoj i kulturnoj širini Katoličke Crkve, a njihova uloga u konklavi i globalnom crkvenom životu važan je znak jedinstva u vjeri i raznolikosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.