Hrvatska zajednica županija ocijenila je u četvrtak kako bi prijedlog izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave za dio županija mogao značiti smanjenje prihoda za čak 25 posto te upozorila kako se radi o nastavku centralizacije zbog čega bi županije, koje su u posljednje dvije godine ostale bez 300 milijuna kuna, sada mogle izgubiti dodatnih 100 milijuna kuna.
“Ministarstvo financija posljednjeg dana srpnja otvorilo je javnu raspravu o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji bi, ako bude usvojen, za dio županija mogao značiti smanjenje prihoda za čak 25 posto. Udio županija u prihodima od poreza na dohodak, prema navedenom nacrtu, smanjio bi se s 16,5 posto na 12 posto. Zbog brojnih rezova županije su u posljednje dvije godine ostale bez 300 milijuna kuna, a nove izmjene bi mogle značiti dodatnih 100 milijuna kuna manje što bi itekako oslabilo njihov položaj, ali i sustav područne samouprave u cjelini”, navodi se u priopćenju.
Ministarstvo je izmjenama Zakona, o kojima javna rasprava traje do kraja kolovoza, predložilo korekciju u raspodjeli od prihoda od poreza na dohodak za općine i gradove s brdsko-planinskih područja razvrstane u III. i IV. skupinu prema indeksu razvijenosti – njihov udio u nenamjenskim prihodima povećao bi se sa 60 posto na 70,5 posto, a stekle bi i pravo na dodatni udjel u porezu na dohodak u iznosu od 10 posto namijenjen financiranju kapitalnih projekta na svojem području.
To povećanje istovremeno prati smanjenje udjela županija u kojima se te općine i gradovi nalaze u prihodima od poreza na dohodak sa 16,5 na 12 posto te ukidanje pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, obrazložilo je Ministarstvo.
Po podacima koje su iznijeli iz Ministarstva financija, temeljem predloženih izmjena 35 općina i gradova s brdsko-planinskih područja na godišnjoj razini dobilo bi dodatnih 58,1 milijun kuna, dok bi istovremeno županije kojima pripadaju izgubile 12,5 milijuna kuna, a 45,6 milijuna kuna bi se manje ostvarilo na poziciji pomoći za izravnanje za decentralizirane funkcije.
Hrvatska zajednica županija u današnjem priopćenju tvrdi kako je proces “fiskalne centralizacije koji je značajno povećan zadnje dvije godine, učvrstio položaj Hrvatske kao najcentraliziranije zemlje u Europi”.
Pritom navode kako je Zakon o porezu na dohodak od 2012. do danas mijenjan čak osam puta ili u prosjeku tri puta godišnje te da je samo zadnjim izmjenama županijama, gradovima i općinama uzeto dvije milijarde kuna.
“Daljnjim smanjenjem prihoda županijama, po novom prijedlogu zakona i za 25 posto, stanovnici hrvatskih županija imat će 25 posto manje novih škola, 25 posto manje novih zdravstvenih ustanova, 25 posto lošije ceste i vjerojatno 100 posto manje novca za već pripremljenih više od 1000 projekata koji bi, uz pomoć znanja kojeg imamo u županijskim razvojnim agencijama, mogli pretočiti u milijarde eura europskog novca”, ističe predsjednik Hrvatske zajednice županija Tomislava Tolušića.
Daljnjim gomilanjem novca samo u središnjoj državi definitivno se zapostavlja ostali dio Hrvatske i slabe, kako ističe Tolušić, jedine institucije koje pokušavaju povući sredstva iz EU fondova, a to su županije o čemu govori više od 1300 uspješnih EU projekata.
“Taj novac je nepovratno izgubljen zbog kratkovidnosti i neznanja ministra Lalovca. Jedine europske države koje su pobijedile krizu su one koje su ojačale svoju lokalnu, a pogotovo regionalnu samoupravu”, naglašava Tolušić.
Hrvatska zajednica županija u priopćenju se osvrće i na prošlotjednu sjednicu Vlade i odluku o evidentiranju svih nekretnina na području jedinica lokalne samouprave, što je, kažu, priprema za uvođenje poreza na nekretnine.
“Sve to jasan je pokazatelj nastojanja Vlade da upravo porez na nekretnine postane glavni izvor prihoda općina i gradova, a da se porez na dohodak, najznačajniji izvor prihoda lokalnih jedinica i županija, bitno smanji. Ukoliko Vlada uspije ostvariti da porez na nekretnine postane glavni izvor prihoda jedinica lokalne samouprave, županije bi mogle izgubiti čak do 60 posto prihoda, a gradovi i općine do 50 posto. U tom slučaju cijena komunalne naknade morala bi značajno porasti kroz porez na nekretnine”, zaključuje se u priopćenju Hrvatske zajednice županija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
