Hrvatski inženjerski savez (HIS) obilježio je u petak 140 godina postojanja, a njegova predsjednica Vjera Krstelj istaknula je potrebu za ravnopravnom zastupljenošću inženjera na svim razinama i u svim tijelima i institucijama u kojima se utječe na gospodarstvo – od lokalnih uprava do uprava na razini države.
HIS je s više od 20.000 inženjera i 32 domaće inženjerske udruge, te preko članstva u europskom udruženju (FEANI), povezan s 34 nacionalne europske članice i približno 3,5 milijuna inženjera u Europi. Predstavlja solidnu podlogu za potrebno cjeloživotno obrazovanje, koje slijedi nakon formalnog obrazovanja na tehničkom području za održivi razvoj hrvatskog gospodarstva, rekla je Krstelj na tradicionalnom Danu inženjera Hrvatske, u organizaciji HIS-a i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
“Upravljanje industrijskom kičmom gospodarstva Hrvatske, koju čine poljoprivreda, prehrambena industrija, drvoprerađivačka i metaloprerađivačka industrija, dogradnja, elektroindustrija, kemijska odnosno naftna industrija, tekstilna industrija i graditeljstvo, uz telekomunikacije i komunikacije kopnom, zrakom i vodama u okruženju održivog razvoja i života, moraju osmisliti i provoditi stručnjaci STEM područja”, naglasila je Krstelj.
Bez inženjera, dodala je, nema adekvatnih odgovora na moderne tehnološke izazove, a naše gospodarstvo osuđeno je na slijepu i jednosmjernu ulicu lišeno adekvatnih odgovora na postavljene tehnološke i proizvodne izazove sa sagledivim nimalo povoljnim posljedicama po hrvatsko društvo u cjelini i njegov demografski potencijal.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavio je “renesansu graditeljske djelatnosti” govoreći o četvorogodišnjem razdoblju ulaganja u energetsku obnovljivost od gotovo 5 milijardi kuna i potrebe za stručnjacima u građevinarstvu u idućih desetak godina.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je 3400 STEM stipendija za studente te udvostručenje stipendija za studente slabijeg imovinskog stanja, dodajući da će zahvaljujući globalnoj digitalizaciji 65 posto sadašnjih prvašića susresti sa zanimanjima koja danas ne postoje.
Gordana Hrelja Kovačević sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu predstavila je tom prilikom stručnoj javnosti projekt Pelješkog mosta.
