Europska komisija je u srijedu Hrvatskoj i još pet zemalja članica uputila rano upozorenje u pogledu njihovih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, niza pravila osmišljenih kako bi se osiguralo da države članice EU-a održavaju svoje javne financije zdravima i međusobno usklade svoje fiskalne politike.
Komisija je svoju zabrinutost u pogledu usklađenosti s fiskalnim obvezama osim Hrvatskoj uputila i Belgij, Finskoj, Italiji te Rumunskoj. Španjolskoj je upućena neovisna preporuka Komisije, koja se upućuje članicama eurozone na koje se primjenjuje korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu.
“Utvrdili smo da bi proračunske strategije šest država mogle ugroziti ispunjavanje preuzetih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Još ima dovoljno vremena kako bi se poduzele potrebne mjere te stoga danas šaljemo rano upozorenje. Spremni smo s tim državama započeti konstruktivan dijalog u cilju smanjenja rizika, izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.
“Današnje mjere rezultat su nove procjene proračunskih izgleda više država nakon Komisijine zimske gospodarske prognoze. Poduzeli smo sve što je bilo u našoj moći da nacionalna nadležna tijela upozorimo na rizike u pogledu usklađenosti. Sada je na njima da pri sastavljanju svojih srednjoročnih fiskalnih planova u travnju ta upozorenja uzmu u obzir”, izjavio je povjerenik ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.
Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije, dok članice eurozone umjesto programa konvergencije šalju programe stabilnosti.
Na temelju tih dokumenata Komisija će u svibnju predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka po državama članicama usmjerene na rješavanje ključnih izazova. Preporuke će uključivati i fiskalne smjernice koje će se temeljiti na Komisijinoj proljetnoj prognozi, koja će obuhvaćati konačne podatke o proračunu za 2015. koje potvrdi Eurostat.
Pakt o stabilnosti i rastu dopušta proračunski manjak do tri posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Hrvatska bi prema fiskalnim smjernicama za ovu godinu trebala imati deficit ispod tri posto, ali je javni dug preko dopuštenog limita.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.