Europska komisija je u srijedu Hrvatskoj i još pet zemalja članica uputila rano upozorenje u pogledu njihovih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, niza pravila osmišljenih kako bi se osiguralo da države članice EU-a održavaju svoje javne financije zdravima i međusobno usklade svoje fiskalne politike.
Komisija je svoju zabrinutost u pogledu usklađenosti s fiskalnim obvezama osim Hrvatskoj uputila i Belgij, Finskoj, Italiji te Rumunskoj. Španjolskoj je upućena neovisna preporuka Komisije, koja se upućuje članicama eurozone na koje se primjenjuje korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu.
“Utvrdili smo da bi proračunske strategije šest država mogle ugroziti ispunjavanje preuzetih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Još ima dovoljno vremena kako bi se poduzele potrebne mjere te stoga danas šaljemo rano upozorenje. Spremni smo s tim državama započeti konstruktivan dijalog u cilju smanjenja rizika, izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.
“Današnje mjere rezultat su nove procjene proračunskih izgleda više država nakon Komisijine zimske gospodarske prognoze. Poduzeli smo sve što je bilo u našoj moći da nacionalna nadležna tijela upozorimo na rizike u pogledu usklađenosti. Sada je na njima da pri sastavljanju svojih srednjoročnih fiskalnih planova u travnju ta upozorenja uzmu u obzir”, izjavio je povjerenik ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.
Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije, dok članice eurozone umjesto programa konvergencije šalju programe stabilnosti.
Na temelju tih dokumenata Komisija će u svibnju predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka po državama članicama usmjerene na rješavanje ključnih izazova. Preporuke će uključivati i fiskalne smjernice koje će se temeljiti na Komisijinoj proljetnoj prognozi, koja će obuhvaćati konačne podatke o proračunu za 2015. koje potvrdi Eurostat.
Pakt o stabilnosti i rastu dopušta proračunski manjak do tri posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Hrvatska bi prema fiskalnim smjernicama za ovu godinu trebala imati deficit ispod tri posto, ali je javni dug preko dopuštenog limita.