Prije početka prve javne rasprave o izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na području Dvora u Sisačko-moslavačkoj županiji svoj stav iznijele su Anita Sinjeri-Ibrišević, dr.vet.med., potpredsjednica Hrvatske seljačke stranke Sisačko-moslavačke županije i zamjenica župana Sisačko-moslavačke županije i Klementina Karanović, mag.ing. agr., tajnica Hrvatske seljačke stranke Sisačko-moslavačke županije, načelnica Općine Majur i predsjednica Lokalne akcijske grupe „Una“.
Anita Sinjeri-Ibrišević je izrazila „zabrinutost i strah zbog nepoštivanja volje građana Općine Dvor i stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Svi Mjesni odbori Općine Dvor jasno su se i to jednoglasno izjasnili kako ne žele odlagalište radioaktivnog otpada u svojoj sredini, a isto je učinila i Sisačko-moslavačke županija još 2001. godine kad su iz Prostornog plana uređenja Sisačko-moslavačke županije izbrisane odredbe koje se tiču zbrinjavanja opasnog otpada na području Sisačko-moslavačke županije. Sisačko-moslavačka županija se zalaže za razvoj poljoprivrede i turizma, s naglaskom na ekološku proizvodnju, što je u potpunoj suprotnosti s izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada.
Nakon svega, izjašnjavanja stanovništva i županije, ostaje upitnik zašto se i dalje nastavlja procedura za izgradnju umjesto da se traži drugo rješenje. S obzirom na male količine vlastitog radioaktivnog otpada, uopće ne postoji potreba za gradnjom novog odlagališta, osim ako se u novom i većem odlagalištu ne planira „kupovati“ i odlagati tuđi radioaktivni otpad?“
„U isto vrijeme kad se provodi javna rasprava za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada u Dvoru, Lokalna akcijska grupa „Una“ izrađuje Strategiju razvoja svoga područja koje obuhvaća i područje Dvora“, izjavila je Klementina Karanović. „Strategijom razvoja naglašena je izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada kao prijetnja razvoju područja. Dvor je danas jedno od najsiromašnijih područja u Republici Hrvatskoj, a u isto vrijeme je to najljepše područje s prirodnim bogatstvima na kojima nam mnogi mogu samo zavidjeti. Naši stanovnici ne žele „prodati“ svoju najveću imovinu, a to je svjež zrak, zvuk cvrčaka, let krijesnica, pjev ptica pa i vukova koji stvaraju probleme poljoprivrednicima, sve je to bogatstvo koje smo naslijedili od svojih očeva i dužni smo ga čuvati za buduće generacije i tko nam ima pravo to oduzeti?“
Važno je naglasiti i nedavni posjet hrvatskih i slovenskih eurozastupnika Nuklearnoj elektrani Krško i riječi Marijane Petir kako „Republici Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada. Nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje kao posljedica medicinskih istraživanja i liječenja te polovicu radioaktivnog otpada koji moramo zbrinuti nakon prestanka rada Nuklearne elektrane Krško, ako je to moguće i ako je to interes obiju država, treba riješiti zajednički u okviru dijaloga sa Slovenijom“.
„Upravo to treba biti zaključak današnje javne rasprave, odbacivanje Trgovske gore kao lokacije za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada i pronalazak zajedničkog rješenja sa Slovenijom i gradnja zajedničkog odlagališta u Krškom“ zaključila je Anita Sinjeri-Ibrišević.
