Uvođenje smjenskog rada za liječnike u bolnicama neprovediv je eksperiment Ministarstva zdravlja nad korisnicima zdravstvene zaštite u momentu kada je izdano 400 potvrda za odlazak liječnika na rad u inozemstvo, upozorili su na konferenciji za novinare predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), a Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHom) istovremeno poručuje kako ustroj posebnih dežurstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema podršku obiteljskih liječnika.
Smjenski rad postupno je uveden u većinu bolnica u Hrvatskoj. Smisao uvođenja smjenskog rada jest smanjivanje broja prekovremenih sati za liječnike u dežurstvima te posljedična ušteda na primanjima liječnika. Nakon vrlo kratkog vremena ispostavilo se da na taj način dolazi do manje dostupnosti zdravstvenih usluga zbog manjka liječnika, a time i do povećanja listi čekanja, rekao je tajnik HUBOL-a Krešimir Luetić
U KBC-u Rijeka , kako je istaknuto, liste čekanja počele su se produžavati, 1.siječnja 2014., kada je uveden smjenski rad. Prepolovljen je broj bronhoskopija, endoskopskih i nekih terapijskih procedura.
Broj ugrađenih “pace-makera” smanjen je upola, a prema priznanju sanacijskog upravitelja, nedostaje barem 25 posto liječnika. U jedinici intenzivnog liječenja od 21 dana tijekom smjenskog rada, 12 dana nije bilo odgovarajućeg nadzora liječnika specijaliste educiranog za taj posao. Na kirurgiji smjenski rad uzrokovao je manjak specijalista u redovno radno vrijeme i to za 20 posto, a taj manjak onemogućuje planiranje i odrađivanje dosadašnjeg broja operacijskih zahvata i fakturiranje usluga. Već sada za običnu operaciju žuči mora se čekati do 2016. godine, rekao je dr. Krešimir Luetić
U KBC-u Sestara Milosrdnica u prva tri tjedna obavljeno je čak 47 posto manje operacija nego u istom periodu prošle godine. Svakodnevno rade samo dvije do tri operacijske sale od ukupno njih pet, upozoravaju iz HUBOL-a.
Više od dvije godine Ministarstvo zdravlja provodi pogrešnu zdravstvenu politiku s nizom loših mjera, kojima je cilj stvaranje ušteda , najčešće tamo gdje to nije moguće. Provedena je neuspješna sanacija zdravstvenog sustava. Unatoč potrošenih pet milijardi kuna vrlo brzo dolazi do stvaranja novih dugova i gubitaka u iznosu od tri milijarde kuna, kaže predsjednik HUBOL-a dr. Trpimir Goluža
Bolnički i obiteljski liječnici ukazali su na značajne probleme u finkcioniranju zdravstva od dugotrajnih bolovanja zbog čekanja na pretrage, posebnih dežurstava liječnika obiteljske medicine, neadekvatnog sustava koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti do neuspjele sanacije sustava koji gomila nove gubitke, te sve većeg interesa liječnika za odlazak na rad u inozemstvo.
Dr. Goluža naglasio je kako se odlaskom samo 35 specijalista šteta počinjena hrvatskom zdravstvu procjenjuje na više od 100 milijuna kuna. Najviše odlaze internisti, anesteziolozi, kirurzi i radiolozi, najčešće u Veliku Britaniju, Njemačku, Švedsku i Norvešku.
Za kvalitetniji rad u obiteljskoj medicini nužno je, ističu iz KoHom-a, uvesti manje standardne timove, otvoriti nove ordinacije te omogućiti adekvatno informiranje i preraspodjelu viška pacijenata. Upozoravaju i da su liječnici obiteljske medicine preopterećeni brojem pacijenata i administracijom, stoga predlažu što hitnije ukidanje sustava koncesija i vraćanje ugovorne privatne prakse.
Rad u ordinacijama obiteljske medicine sve više sliči radu u rudniku. HZZO unatoč opetovanim zahtjevima struke u zadnjih nekoliko godina i dalje ne odobrava smanjenje veličine standardnog tima s 1700 na 1500 pacijenata, uz proširenje mreže ordinacija, rekla je predsjednica KoHoma dr.Ines Balint.
