HDZ nije jedina stranka koja se ovih dana redefinira donošenjem novog programa. Učinit će to i Most, čiji će Glavni odbor za tjedan dana donijeti programsku deklaraciju kojom, kako kažu, ulaze u svoje drugo desetljeće. Most se također definira kao stranka desnog centra, ali je jasno kako ga doživljavaju drugačije nego HDZ.
‘HDZ poštuje sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti’, stoji u temeljnim načelima i odrednicama stranke programa HDZ-a kojeg je Večernji list dobio na uvid. Kako program još nije u cijelosti objavljen nije jasno nalazi li se u njemu definicija iz Ustava da je brak zajednica muškarca i žene, za koju je u Hrvatskoj glasalo više od milijun birača.
Most u svojoj deklaraciji izrijekom naglašava kako njegova obiteljska politike polazi od braka kao zajednice muškarca i žene. Time se odmiču od centra i otkrivaju da su im u fokusu birači koji su svojedobno na referendumu u organizaciji Željke Markić podržali ovakvu ustavnu definiciju braka, piše Večernji list.
Most se u deklaraciji zauzima i za pravo na priziv savjesti liječnika te na “ideološki neutralno obrazovanje koje treba uzimati u obzir odgojne želje roditelja u predmetima koji uključuju sadržaj koji je vezan za pojedinačna svjetonazorska opredjeljenja”.
> Kako se Plenkovićev HDZ novim programom još više europeizirao i izašao iz ormara?
> HDZ ima novi program; u temelje stavili ‘sve zajednice obiteljskog života’
Grmoja: ‘Obiteljska politika je jedna od najvažnijih u društvu’
Isto je rekao Nikola Grmoja Novom danu na N1 televiziji .
“Obiteljska politika je jedna od najvažnijih u društvu, smatramo da je obitelj nukleus društva, definirali smo kao i Ustav što brak jest, a naveli smo i konkretne politike. Odredili smo obitelj, ali smo se posvetili konkretnim politikama. Sloboda je ključna vrijednost naše deklaracije. Bavimo se i političkim sustavom – moć odlučivanja se ne smije prebacivati s naroda na tehnokratska tijela, građani trebaju odlučivati”, rekao je.
Na pitanje jesu li se u sklopu tih sloboda dotaknuli i tzv. “prava žena na pobačaj”, Grmoja je promijenio temu i počeo govoriti o pravu na priziv savjesti.
“Nismo se dotakli tog pitanja, ali smo se dotakli prava na priziv savjesti. On je sad u Hrvatskoj pod napadom, ali postavljam pitanje onima koji to napadaju, hoće li time biti narušena prava pacijenata. Mislimo da je priziv savjesti jako bitan, da svaki čovjek na njega ima pravo, to je temelj. Govorili smo o nepovredivosti života i fokusirali smo se na te slobode. Nitko ne može utjecati na bilo čiju savjest.”
