Istraživanja javnog mnijenja o popularnosti političkih stranaka iznimno su zanimljiv medijski sadržaj kojeg publika rado konzumira. Međutim ona, zbog manjkavosti samih istraživanja ali i tendencioznog prenošenja, mogu birače dovesti u zabludu.
>Nova runda HDZ-ove besprizorne igre s datumom izbora
Parlamentarni se izbori u pravilu održavaju svake četiri godine. U razdoblju između njih ne postoje službena mjerenja popularnosti stranaka koja bi nam sa sigurnošću mogla pokazati koliku podršku birača imaju određena stranaka ili pojedinac. Najbliže tomu su istraživanja javnog mnijenja o popularnosti stranaka i političara koja najčešće provode specijalizirane agencije u suradnji s televizijskim kućama. Rezultati se objavljuju javno, svakog mjeseca i predstavljaju vrijedan orijentir biračima i političkim akterima.
Ipak, prilikom tumačenja i razumijevanja njihovih rezultata i s njima povezanih dalekosežnih zaključaka potrebno je obratiti pozornost na nekoliko tehničkih i sadržajnih detalja. Ti detalji nisu dovoljno poznati široj javnosti pa se ankete često shvaćaju, potpuno pogrešno, kao izvjesni rezultati budućih izbora. Kako bi ukazali na temeljne zablude i nedostatke tako provođenih istraživanja analizirat ćemo siječanjski CRO Demoskop.
>22. travnja 1990. prvi slobodni parlamentarni izbori u Hrvatskoj i pobjeda HDZ-a
CRO Demoskop, siječanj 2024.
Prema rezultatima CRO Demoskopa za siječanj koje donosi RTL u suradnji s Promocijom plus HDZ ima najveću potporu birača – 25,9 posto te blago raste u odnosu na prosinačkih 25 posto. Raste i SDP, no oni su na 15,8 posto (prosinac 15,5 posto). Možemo pada treći mjesec zaredom, sada su na 8,7 posto (prosinac 9,1 posto). U istom razdoblju MOST bilježi rast, podupire ih 8,4 posto birača (prosinac 7,6 posto). Domovinski pokret ima potporu 7,8 posto birača (prosinac 7,9 posto).
Sve ostale stranke daleko su od izbornog praga: Fokus (siječanj 1,5 posto – prosinac 1,4 posto), Centar (1,4 posto – prosinac 1,9 posto), HSS (siječanj 1,3 posto – prosinac 1,2 posto), IDS ( siječanj 1,2 posto – prosinac 1,1 posto), HNS (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,1 posto) te Socijaldemokrati (siječanj 1,1 posto – prosinac 1 posto). Svi se vrte oko 1 posto.
Istraživanje je provedeno od 02. do 05. siječnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/-2,7 posto.
>(VIDEO) Dr. Željka Markić: Problematična je niska izlaznost birača, kao i predizborne ankete koje su nam lagale
Rezultati pokazuju trend, a ne prognoziraju rezultate izbora
Ovi rezultati ne pokazuju, a ni prognoziraju izborne pobjednike nego samo mjere popularnost stranaka u određenom trenutku (02. – 05. siječnja). Istraživanja mogu predstavljati dobar orijentir strankama i biračima te ukazivati na određene trendove (za što je potrebno pratiti nekoliko mjesečnih istraživanja).
Hrvatska jedna izborna jedinica
Navedeno istraživanje, kao i gotovo sva druga javno objavljena istraživanja, provode se na teritoriju Hrvatske kao jednoj izbornoj jedinici. S druge strane izbori se održavaju u deset izbornih jedinica. I upravo je u ovome najveća mana ovakvih istraživanja. To je kao da se nogomet igra na duplo većem terenu ili s teniskom lopticom. Pravila u mnogočemu određuju i ishod.
Primjerice IDS po ovom, ali i svim drugim istraživanjima ne prelazi 2 posto podrške birača što im, da je Hrvatska jedna izborna jedinica, ni izbliza ne bi bilo dovoljno za mandat. Međutim, zbog izbornog zakona i deset izbornih jedinica IDS će, zbog jake regionalne podrške u 8. izbornoj jedinici, izgledno osvojiti nekoliko mandata. Također, to što je Možemo na preko 8 posto podrške nikako ne znači da će osvojiti mandate u svim izbornim jedinicama.
Nejasno je zašto se češće ne rade istraživanja po izbornim jedinicama koja bi bilo daleko točnija. Njih provode političke stranke, ali ih čuvaju daleko od očiju javnosti. Televizijske ih kuće provode tek neposredno pred izbore, vjerojatno zbog kompliciranije i skuplje izvedbe tako strukturiranih istraživanja.
>Termin izbora za HDZ je politička igra?! Poslušajte samo Jandrokovića
Statistička pogreška
Svako istraživanje sadržava statističku pogrešku, koja se može pojaviti bez obzira na točnost i profesionalnost u provedbi istraživanja. Ovo istraživanje ima statističku pogrešku +/-2,7 posto. Radi se o značajnom postotku koji ukoliko se primijeni na dobivene postotke stranaka u bitnome mijenja percepciju. Uzmimo Most i njihovih 8,4 posto potpore birača kao primjer. Ako njihovom postotku ukalkuliramo statističku pogrešku od +/-2,7 posto tada Most može imati i 11,1 posto, ali i samo 5,7 posto. Isto vrijedi za svaku stranku te u bitnome mijenja kontekst i percepciju rezultata.
Tko će s kim u koaliciju?
Ovo istraživanje mjeri pojedinačne rezultate stranaka, a stranke na izborima vrlo često idu u koalicijama. Koalicije se sklapaju zbog ideoloških sličnosti, ali i priželjkivanog sinergijskog učinka koji bi koaliciji donio više glasova od pukog zbrajanja dvaju pojedinačnih rezultata stranaka. Premda su strategije o koalicijama mnogih stranaka još nepoznate, npr. Most i Hrvatski suverenisti već su prije nekoliko mjeseci dogovorili suradnju, a to ovim istraživanjem nije obuhvaćeno.
Također, birači se unutar svojih izbornih jedinica često primarno odlučuju za kandidate, a tek potom za stranke. Zbog toga, bez poznavanja kandidata pojedinih stranaka, istraživanje popularnosti stranaka ne može biti pouzdano. Uzmimo hipotetski primjer dviju podjednako jakih stranaka u jednoj izbornoj jedinici koje su uz to ideološki bliske i dijele slično biračko tijelo. Neka to budu Most i Domovinski pokret. Ako zamislimo situaciju u kojoj bi u nekoj izbornoj jedinici Domovinski pokret predvodio Ivan Penava protiv nekog neprofiliranog kandidata Mosta, logično je zaključiti da bi se dio potpore Mosta prelio Domovinskom pokretu. Isto vrijedi i u obrnutom slučaju sučeljavanja Mostovca Nina Raspudića i nekog “slabog” kandidata DP-a.
>29. svibnja 1848. održani prvi moderni parlamentarni izbori za Hrvatski Sabor
Utječu li istraživanja javnog mnijenja na odluke birača?
Istraživanja javnog mnijenja o popularnosti političkih stranaka u demokratskim društvima imaju svoju ulogu. Ona, u vremenima između izbora, pokazuju medijima i biračima približne potpore strankama u određenom trenutku, a mogu pokazivati i trend (ukoliko ih promatramo nekoliko mjeseci zaredom).
S druge strane mnogi navode i njihovu negativnu ulogu koja je posebno naglašena ukoliko se njihovi rezultati netočno ili “navijački” prenose. Njihovim se rezultatima i medijskom prezentacijom može utjecati na stavove birača i njihovo buduće ponašanje. Za to postoje mnogi znanstveni, ali i naši osobni, anegdotalni dokazi.
Zbog navedenog su neke zemlje zabranile objavljivanje istraživanja u određenom periodu pred izbore. Slovačka je u tome otišla najdalje, zabranila je objavljivanje rezultata istraživanja čak 50 dana uoči izbora.