(VIDEO) Dr. Željka Markić: ‘Problematična je niska izlaznost birača, kao i predizborne ankete koje su nam lagale’

željka markić
Foto: Snimka zaslona

Rezultate izbora za Hrvatski sabor i moguće koalicije za sastavljanje Vlade Republike Hrvatske u studiju HKR-a komentirali su čelnica udruge “U ime obitelji” dr. Željka Markić i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Jakov Žižić. Mandate su osvojili HDZ 66 mandata, SDP je ostvario veliki poraz i osvojio 41 mandat, Domovinski pokret 16 mandata, Most 8, platforma Možemo 7, SSIP 3, HNS 1 i Reformisti 1. Izlaznost birača bila je ispod 50 posto.

Dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, na početku emisije čestitala je svim zastupnicima koji su nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora ušli u Hrvatski sabor i upozorila je na slabu izlaznost birača.

“Jačina HDZ-ove pobjede iznenađenje je za sve. Problematična je slaba izlaznost. Na ove je izbore izašlo još manje ljudi, nego na prošlim parlamentarnim izborima. Izašlo je svega milijun i 700 tisuća naših sugrađana. Trebalo bi zabrinjavati svakoga ova slaba izlaznost i angažman birača.

Osim niske izlaznosti (smatram da je broj birača u Hrvatskoj i niži od 3,8 milijuna) trebamo sagledati da rezultati ovih izbora od centra na desno postoji gotovo 2/3 većina. Oni pokazuju da su bliže stvarnom stanju u biračkom tijelu među nama građanima nego što je to bilo u prijašnjim sazivima.

U 6 godina smo došli do toga da birači imaju dvije opcije – Domovinski pokret i Most koje su davale jamstvo da će se prijeći prag od 5 posto. Da su izašli u koaliciji odnos snaga bi sad bio bitno drugačiji. Napravila sam izračun pri čemu bi HDZ osvojio 62 mandata, SDP 43, a koalicija DP-a i Mosta 27, tako bi utjecaj Mosta i DP-a bio bi daleko veći.”

Prof. Jakov Žižić smatra da je ova slaba izlaznost porazna. “Na početku je izlaznost bila 86 posto (op.a. prvi parlamentarni izbori u Hrvatskoj), a sada se prepolovila, to je porazno. Ljudi ne osjećaju politiku kao rad za opće dobro. To je potencijalna socijalna bomba. Rezultati su djelomice neočekivani. Ankete nisu pokazivale toliku razliku između HDZ­-a i Restarta. Djelovanje SDP-a u zadnjih nekoliko godina svodilo se na plašenje ljudi i udarom ekstremne desnice. Potpuno su zanemarili javne politike. Kad bi se radile empirijske analize zašto su birači glasovali za HDZ – stranačka identifikacija i osobni politički kapital g. Plenkovića pokazali bi se ključnim”.

“Bernardić je pogriješio što nije imao SDP-ove ankete koje bi davale realno stanje na terenu”, kaže dr. Željka Markić. “Prisjetimo se kako su izgledale ankete kojima smo bili bombardirani. Sve tri predizborne ankete na televizijama pokazivale su da su SDP i HDZ izjednačeni, uz mogućnost da SDP pobijedi. Ankete su nam na sve tri nacionalne televizije lagale. HDZ je čak tvrdio da će SDP imati 60 mandata, a HDZ 54. Nismo imali niti jednu anketu koja je davala realno stanje. U kombinaciji s ovom niskom izlaznošću te ankete imaju još veći utjecaj. To u budućnosti trebamo imati u vidu. Treba početi naručivati ankete koje će davati točne rezultate. Pokazalo nam je i koje stranke ne trebamo pratiti. Anketama prije nisu bile obuhvaćene desne stranke koje su bile oko izbornog praga. Za stranke s lijevog spektra koje prije nisu prelazile prag, sada su se pokazali drugi kriteriji. Pogledajte koji je udio vremena bio posvećen Daliji Orešković ili platformi Možemo. Medijski se dizalo te stranke ljevice koje su nagrizale SDP. Plenković je do sada pokazao da on bez pritiska izvana ne čuje one koje misle drugačije, a bliže su spektru njegovog biračkog tijela. On s manjincima i HNS-om može ići u istom smjeru. On se u smislu borbe protiv korupcije nije pokazao dobrim”.

> Promocija plus: HDZ i SDP izjednačeni, značajan broj neodlučnih birača

> HRejting: Veliki pad podrške SDP-u i HDZ-u u prvoj izbornoj jedinici

> Što su predviđale ankete, a što su donijeli rezultati izbora za EP?

Prof. Žižić dodaje da Plenkovićev HDZ ima ogroman koalicijski potencijal. “Može ići desno od sebe, prema DP-u, ali može se širiti i prema dijelovima Restart koalicije. Cijeli DP Plenkoviću ne treba, mogao bi ići na dijelove DP-a gdje će doći do određenih podjela. U Restartu imamo HSS, koji isporučuje samo 2 mandata, tu će doći do poplave nezadovoljstva. Ostaje jedan zastupnik HSS-a koji bi mogao krenuti prema svom izvornom demokršćanskom putu”.

“Bit će zanimljivo”, smatra dr. Markić i dodatno upozorava na komentatore koji utječu na javno mnijenje, ali i nekvalitetan izbor političkih komentatora u izbornoj noći na javnoj i dvije komercijalne televizije. “Profesori s političkih znanosti unisono su tvrdili da će SDP dobiti većinu, pokazalo se da su govorili krivo, ali oni i dalje govore isto. U sva tri studija bio je neprofesionalni odnos prema DP-u i slušali smo kako je Možemo ostvario nevjerojatan rezultat, ali nisu rekli da je fenomenalan rezultat 16 mandata DP-a i rezultat osvježenog Mosta s 8 mandata. Svi komentatori su tako ružno govorili od DP-u. Oko 200 tisuća ljudi dalo im je povjerenje, kao i kvalitetnim ljudima u Mostu. Taj odnos i prikazivanje u medijima utječe na odluke birača. Ovi izbori nam pokazuju koliko je potrebno mijenjati status manjinskih zastupnika. Oni su 8 rezervnih karata koji predstavljaju jako mali broj ljudi. Najdugovječniji zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin ponovno je ostao u Saboru i to s oko manje od 1000 glasova. Takav sustav ne postoji nigdje u Europi”.

U studio se uživo javila i bivša eurozastupnica Marijana Petir koja je na ovim izborima izašla kao nezavisna zastupnica na HDZ-ovoj listi u šestoj izbornoj jedinici.

“Osvojila sam više preferencijskih glasova nego godinu ranije na EU-izborima. Čestitam svima koji su osvojili mandate za Sabor”, kazala je Petir. “Nijedna od anketa nije išla u korist HDZ-a. Pucalo se teškom artiljerijom po nama, vrijeđalo se i rabile teške riječi. Komentatori su dizali neke druge opcije, neki pojedinci za koje nitko prije nije čuo, najednom su bili sveprisutni. Na terenu smo dobivali drugu sliku, a slušajući medije činilo se da će rezultat biti bitno drugačiji. Ljudi ipak razmišljaju svojom glavom, i mislim da je ljudima ipak važna ta sigurnost i stabilnost. Mislim da je vlada interventnim sredstvima uspjela sačuvati radna mjesta, plus sredstva iz EU-a. Ne treba likovati, čestitam i drugim političkim opcijama i nadam se da ćemo oko pitanja koja su važna za državu uspjeti surađivati. Rabile su se teške riječi, treba sačuvati dostojanstvo, vjerujem da će se unatoč tome naći prostora za dijalog. Ne mogu govoriti u ime HDZ-a, sigurno da je ovaj rezultat omogućio HDZ-u jednu komotniju poziciju. Treba smiriti dojmove i uzeti predah. Prije izbora sam rekla da bi trebalo tražiti podršku među onima s kojima dijelimo iste vrijednosne i programske poglede”, zaključila je Petir.

Prof. Žižić podsjetio je da Domovinski pokret ipak nije odigrao ulogu ‘kingmakera’ kako je to izgledalo prije izbora.
“DP se postavljao kao netko tko će Plenkoviću uvjetovati tko će biti premijer. Kad njima postavljate da ćete krojiti kadrovsku politiku vlade, onda ovaj rezultat ipak nije zadovoljio. Da su DP i Most išli zajedno, dobili bi puno više. Po meni to ne bi bila dobra opcija, jer su Mostovi birači vrlo kritični. To nije stranačka vojska koja će pristati na sve. DP je okupio heterogenu skupinu ljudi, tu uvijek postoji opasnost pretrčavanja ljudi iz jedne opcije u drugu i to naše građane tjera na razmišljanje da ljudi rade samo iz osobnog interesa. Most nije došao do prirodnog praga, kratkoročno bi to bilo dobro za Most, ali dugoročno ne bi bilo dobro jer su njihovi birači kritični i traže autentičnost”.

Dr. Željka Markić se nadovezala: “Mostovi birači su se tek sada profilirali. Prije 4 godine jedina poruka je bila da vrijednosti nisu važne, a sad je glavna poruka bila da su vrijednosti važne. Sad su vrijednosti svjetonazorski postavljene. Taj Mostov birač je drugi nego onaj prije 2015.-2016. godine. Ovo je novi razvoj događaja, i dio političkog sazrijevanja birača. Vidjeli su da se prije izbora pregovara jedno, a nakon izbora ide na drugo. Cilj ulaska u politiku je mijenjati, iz oporbe, iz civilnog društva. Drago mi je da su ušli gospođa Petir, te gospoda Deur, Stier… Plenkoviću je pokazano da biračima smeta njegovo pomicanje HDZ-a prema lijevo”.

Prof. Žižić upozorava da u politici treba razmišljati o dugim stazama. “Vidimo slučajeve Živog zida i Mislava Kolakušića. Treba se profilirati, možete odmah krenuti u vlast, ali kod nekih se pokazalo kao vrlo opasno”.

Komentirajući Milana Bandića, dr. Markić kaže da je on u silaznoj putanji. “Slijede nam lokalni izbori. Bandić je gledan kroz 4 izborne jedinice i sadašnju krizu s potresom. Sada je jedan od velikih izazova na lokalnim izborima, vidjet ćemo što će ponuditi druge opcije. Ispred DP-a i Mosta je izazov hoće li graditi stranačku infrastrukturu. Most je dobivao jake financije za to. Za svakog zastupnika se dobiva svaki mjesec oko 32 tisuće kuna mjesečno. To je ogroman novac. Stranke jako velikim sredstvima financiramo, a nema novaca za neke druge stvari poput obrazovanja… ako imamo kvalitetne ljude sa svojim stajalištem, oni mogu donositi promjene, ali imam više nade da će ovi zastupnici moći donijeti promjene”.

Prof. Žižić smatra da treći put, ako nudi ekspresno rješavanje problema – to nije dugoročno. “Treba biti jasan i nuditi sadržaj, ne samo identitetska pitanja. Stranka Možemo se istaknula radom u zagrebačkoj gradskoj skupštini. Okupili su cijelu lijevu aktivističku scenu, ali i bivše članove komunista, puput Matule koji je bio istaknuti bivši član CK. Oni gledaju greške SDP-a, nude zelene politike, koje su prisutne u Europi. Oni će graditi tu priču. Oni imaju realno artikulirane ljude koji će ući u Sabor. SDP se ne može mjeriti s njihovim zastupnicima”.

Prof. Žižić smatra da stranke treba financirati iz javnih izvora. “Ako se onda financiraju samo iz privatnih, financira ih onda samo onaj koji ima novaca. Javni izvori financiranja mogu ostati članarine.”

Dr. Markić ističe da nije način da su stranke gotovo 90 posto financirane iz proračuna. Što se tiče stranke Možemo, dr. Markić naglašava da se radi se o radikalnoj ljevici. “Oni su nezadovoljni načinom na koji SDP artikulira njihove izbore. Oni su autentični, dio njih se u javnosti predstavljao neutralno, ali sad vidimo da su radikalno lijevi – i to u odnosu prema Titu, prema totalitarnim režimima, prema povijesti, prema ljudskim pravima, prema zaštiti života do prirodne smrti, oni su prilično radikalno lijevo postavljeni. Dobro je da vidimo i predstavnike tih opcija”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr