Što je izborna šutnja? Čemu služi? Kada počinje? Do kada traje? Tko se osim Hrvatske pridržava tog pravila?
> Počela je šutnja uoči predsjedničkih izbora
Izborna šutnja pred ove predsjedničke izbore započinje u ponoć dan prije izbora. Odnosno, u trenutku prelaska s 27. na 28. prosinac i traje do zatvaranja birališta. Točnije, do 29. prosinca u 19:00 sati.
Izborna šutnja služi nam kako bismo u miru donijeli odluku
Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua te navođenje izjava ili pisanih djela izbornih sudionika.
DIP je također pozvao medije da ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue te da iz svojih programa uklone sve sadržaje povezane s izbornom promidžbom.
Kao jedno od mogućih objašnjenja zašto imamo izbornu šutnju, spominje se teza o tome da je biračima potrebno određeno vrijeme šutnje kako bi na miru donijeli odluku.
> Izbori za predsjednika RH: Bez posebnih biračkih mjesta u Oružanim snagama
Kako je drugdje?
U Italiji izborna šutnja traje jednako dugo kao i kod nas. Neki podaci, međutim, spominju i period zabrane objave rezultata anketa te promociju kandidata isključivo na televizijskim programima koji su pristali na regulirano izborno oglašavanje.
Izborna šutnja propisana je tek u manjem broju zemalja. U mnogima se ona doživljava kao povreda slobode izražavanja slobodnog mišljenja.
Pravilo u Italiji je i da najmanje 200 metara od biračkih mjesta ne smiju biti istaknuti nikakvi promidžbeni materijali.
U još jednoj susjednoj zemlji, Sloveniji, izborna šutnja počinje 24 sata prije dana izbora. Isto pravilo ima i Poljska.
> Predsjednički izbori od 2000. do danas: Uvijek se odlučivalo u drugom krugu, a najnapetije je bilo 2014.
Termin izborne šutnje ne poznaje ni SAD
S druge strane, izborna šutnja ne postoji npr. u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Termin izborne šutnje ne poznaju ni Sjedinjene Američke Države.
U Australiji također nema izborne šutnje, osim što nije dopušteno oglašavanje na radiju i TV-u. U Kanadi je kampanja zabranjena na dan izbora i dan prije. Međutim, dozvoljeno je slanje SMS-ova i pozivanje na izlazak na izbore od vrata do vrata.
Izborna šutnja: kršenje i kazne
Za povredu izborne šutnje zakonom su predviđene novčane kazne u iznosu od nekadašnje tri tisuće kuna, pa naviše.
Međutim, iz Državnog izbornog povjerenstva za Narod.hr potvrdili su da se to ne primjenjuje u slučaju parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Novčane kazne, dakle, primjenjuju se za kršenje šutnje samo na lokalnim i izborima za EU parlament.
Prije dvije godine radilo se o uistinu pozamašnim ciframa. Iznosi kazni kretali su se od tri tisuće kuna za fizičku, do pola milijuna kuna za pravnu osobu. Kandidati koji su kršili izbornu šutnju mogli su biti kažnjeni iznosima od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.
Također, mediji iz svojih sadržaja trebaju ukloniti sve što predstavlja izbornu promidžbu. To se odnosi na reklame, linkove, oglase i bannere na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih kandidata i stranaka.
Dakle, kazne za kršenje šutnje u slučaju predsjedničkih izbora ne postoje.
No, sve i da zakon to određuje, kontrola je gotovo nemoguća na društvenim mrežama. To je i jedan od razloga koji se navodi u prilog tezi da izborna šutnja nema smisla.