Udruga U ime obitelji (UiO) na konferenciji za medije predstavila je Izvješće o netrpeljivosti i napadima na Katoličku Crkvu i katoličke vjernike u Hrvatskoj u 2020. godini. Povod za izradu i objavu Izvješća jest činjenica da je hrvatsko društvo svjedok brojnih napada na Katoličku Crkvu i vjernike katolike unatoč tome što Republika Hrvatska priznaje jednakost svih vjerskih zajednica te pravo svih građana na slobodu vjeroispovijedi i javnog očitovanja svoje vjere.
„Ovo je prvo takvo izvješće u Hrvatskoj i ono dokumentira sve brojnije napade na Katoličku Crkvu i vjernike katolike koji uključuju izražavanja mržnje i netrpeljivosti, medijske hajke, lažne optužbe, širenje lažnih vijesti i tvrdnji utemeljenih na predrasudama o vjernicima katolicima i svećenicima, osporavanje prava poduke vjeronauka u školama, osporavanje obveze i prava biskupa, svećenika i redovnika da javno iznose stavove Katoličke Crkve o društvenim pitanjima, napade na katolički nauk, provale u crkvene objekte, oskvrnuća i devastiranje crkvenih objekata i imovine i dr.“, istaknula je dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.
U Izvješću se ističe kako je posebno zabrinjavajuće da nadležne institucije, ni izvješća o zaštiti ljudskih i građanskih prava, uopće ne problematiziraju izražavanje mržnje i netrepljivosti prema Katoličkoj Crkvi i njezinu javnom djelovanju – ili to čine u vrlo malom opsegu.
Najčešće vrste napada na Katoličku Crkvu:
U izvješću se analizira uporaba dijela glavnostrujaških medija za lažno i predrasudama obojeno prikazivanje pripadnika katoličke vjeroispovijedi, te napadi na crkvene objekte i uništavanja crkvene imovine.
“Najčešće vrste napada na Katoličku Crkvu dokumentirane u ovom izvješću, uključuju:
1. napade na hrvatske građane zbog njihove katoličke vjeroispovijedi – medijske hajke, lažne optužbe, širenje lažnih vijesti i tvrdnji utemeljenih na predrasudama o vjernicima katolicima i svećenicima
2. napade na katolički nauk i vjeru
3. napade na katoličku kulturu i Crkvu kao instituciju – hajke i medijski pritisci oko održavanja svetih misa, hajke protiv vjeronauka u školama i javnog prakticiranja katoličke vjere, uskraćivanja objektivnih informacija o Katoličkoj Crkvi, izražavanja netrpeljivosti i mržnje prema Crkvi provale u crkvene objekte i krađe oskvrnuća i devastiranje crkvenih objekata i imovine”, stoji u Izvješću udruge UiO
“Društvene okolnosti u kojima manjina sustavno napada i zloupotrebom medijske i političke moći lažno prikazuje većinsku skupinu – u prošlosti su bile povezane s raznim oblicima totalitarnih režima u kojima su politika i mediji bili dio represivnog aparata za vladanje manjine nad većinom. Uporaba mehanizama utjecaja na javno mišljenje za koje se do nedavno smatralo da ne mogu biti dio demokratskih društava svakako zahtijeva detaljnu analizu”, poručuje se u Izvješću.
Institucionalizirani progon tijekom 20. stoljeća
Nadalje, prema saznanjima udruge U ime obitelji nadležne institucije u Republici Hrvatskoj ne prikupljaju i ne obrađuju podatke o slučajevima nasilja i napada te netolerancije, diskriminacije na temelju vjeroispovijedi, kao ni zločinima iz mržnje na temelju vjeroispovijedi te o javnom poticanju na nasilje i mržnju zbog vjerske pripadnosti, a iz kojih bi se mogle dobiti informacije koliko je bilo takvih slučajeva prema pojedinoj vjeroispovijedi u Hrvatskoj.
>Petir: Kršćane proganjaju kao malo kad u povijesti
> Medijska hajka u Srbiji i Hrvatskoj: Evo što je pater Gerbic stvarno rekao na HRT-u
> Lijevo-liberalni mediji napali dr. Markotić zbog sudjelovanja u molitvi vjernika na Stepinčevo
> Ovih 10 izljeva katolikofobije obilježilo je 2020. godinu u Hrvatskoj
UiO podsjeća da je tijekom 20. stoljeća, od razdoblja Kraljevine Jugoslavije do Domovinskoga rata, Crkva u Hrvatskoj bila sustavno, institucionalizirano proganjana te da su, prema podatcima koje je don Anto Baković prikupio u Hrvatskom martirologiju XX. stoljeća u tom razdoblju ubijena 4 biskupa, 523 katolička svećenika i redovnika, 50 bogoslova, 39 sjemeništaraca, 17 časne braće laika i 31 časna sestra; a najveći broj katoličkih svećenika i posvećenih osoba, prema navedenim podacima, likvidirali su partizani i OZNA, do svibnja 1945. – njih 240, nakon savezničke pobjede još 263, dok je na služenju vojnog roka u JNA ubijeno 12 svećenika.
Netolerancija i diskriminacija
Izvješće udruge U ime obitelji napade na Katoličku Crkvu i vjernike odvaja na dvije kategorije: netoleranciju i diskriminaciju, te nasilje i napadi na objekte i imovinu Katoličke crkve.
Pri tome u kategoriji netolerancije i diskriminacije izdvaja 10 različitih vrsti napada poput 1. lažnih optužbi i protiv katoličkih biskupa i svećenika, 2. medijskih hajki i lažnih vijesti o katoličkim svećenicima, 3. javne blasfemije, 4. širenje neistina i lažno prikazivanje katoličkog nauka, 5. iznošenja i širenje neistina te neutemeljenih tvrdnji o blaženom Alojziju Stepincu, 6. medijskog pritiska oko održavanja misa u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, 7. hajke na slavljenje misa za bleiburške žrtve, 8. napade na vjerske sadržaje i vjeronauk u školi, 9. izražavanje mržnje i netrpeljivosti prema Crkvi te 10. kontinuiranih napada i blaćenja Katoličke Crkve.
“Napadi na pojedince na temelju vjere uključuju medijsku hajku, ismijavanje pojedinih osoba – vjernika, svećenika i biskupa, iznošenje neistina i kleveta o osobama na temelju njihove vjere te objavljivanje lažnih vijesti s ciljem nanošenja štete njihovu ugledu”, navodi se u Izvješću.
Nasilje i napadi na objekte i imovinu Katoličke crkve
U toj kategoriji navodi se niz provala u crkvene objekte i krađe, njih 16 – u Zagrebu, Imotskom, Rabu, Zadru, Splitu, Osijeku, Virovitici i drugim mjestima.
Kada je riječ o oskvrnućima i devastiranju crkvenih objekata i imovine u izvješću se navode slučajevi koji su se dogodili u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku, Posedarju, Zadru, Brezju, Jelenju i Kaštelama.
Preporuke UiO
“Očekujemo da Vlada RH i nadležne institucije djeluju nepristrano, primjenjuju jednake standarde i kriterije te izražavaju jasnu osudu svakog oblika nesnošljivosti i govora mržnje. Također, očekujemo od institucija pravobranitelja da prepoznaju i ulože veće napore oko zaštite prava vjernika katolika na slobodno ispovijedanje i izražavanje svoje vjere.
Očekujemo od medija i novinara da, svjesni svoje odgovornosti i utjecaja na oblikovanje javnog mnijenja, poštuju načela etičnog, nepristranog i istinitog izvještavanja, kao i pravo vjernika katolika na slobodu vjeroispovijedi i javno izražavanje svoje vjere”, stoji u preporukama UiO.
“Osim prepoznavanja kršenja prava vjernika katolika na slobodno javno izražavanje svoje vjere i vjerskih uvjerenja, u borbi protiv blaćenja i iznošenja neistina važno je da vjernici ne računaju samo na djelovanje državnih institucija zaduženih za zaštitu ljudskih prava. Potičemo vjernike i sve dobronamjerne građane da i sami poduzmu pravne i sve druge prikladne korake koji im stoje na raspolaganju – tako iskazuju stav da je neprihvatljivo kršenje prava vjernika, poticanje na nesnošljivost prema Katoličkoj Crkvi, širenje lažnih vijesti”, ističe se u Izvješću udruge U ime obitelji, te ističu dva pozitivna primjera takvog djelovanja.
Primjeri djelovanja don Stojića i velečasnog Novaka
“Primjerice, proteklih je godina takve pravne korake poduzeo don Damir Stojić, župnik župe Duha Svetoga na Jarunu, koji je tužio i dobio presudu protiv 24 sata zbog objavljivanja neprovjerenih informacija, nanošenja štete ugledu te podvrgavanja javnom sramoćenju i difamaciji.
Također, velečasni Ivan Novak, tadašnji župnik u Cirkveni, tužio je i dobio nepravomoćnu presudu protiv Nove TV zbog priloga u emisiji Provjereno u kojem je iznesen niz kleveta, uvreda i difamacija na njegov račun”, zaključuje se u izvješću.
Udruga U ime obitelji u konačnici poziva sve građane, ako imaju saznanja i informacije o napadima na Katoličku Crkvu i vjernike katolike u tekućoj, 2021. godini, da nam se jave na e-adresu: sloboda.vjeroispovijedi@uimeobitelji.net
Izvješće u cijelosti pročitajte u nastavku: