Neposredno prije raspuštanja, Hrvatski sabor glasovat će o Zakonu o zaštićenim najmoprimcima, pokušavajući time riješiti problem stariji od 70 godina. Riječ je o pitanju odnosa između privatnih vlasnika stanova i najmoprimaca , kojim se već bavio i Europski sud za ljudska prava (ESLJP). Točnije novi bi zakon trebao utvrditi način izvršenja presude ESLJP-a u skupini predmeta zaštićenih najmoprimaca protiv Republike Hrvatske.
Najpoznatiji od njih je predmet Statileo, koji je doživio epilog krajem siječnja donošenjem odgovarajućeg zakona.
Stanarsko pravo zamijenjenom zaštićenim najmoprimstvom
Pitanje zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima starije je od 70 godina. Riječ je o osobama koje su svojedobno dobile stanarsko pravo u tim stanovima. To je pravo je prestalo 1996. i zamijenjeno je novim institutom zaštićenog najmoprimstva.
Problem je nastao nacionalizacijom, odnosno oduzimanjem stanova vlasnicima nakon Drugog svjetskog rata, koji su nakon proglašenja hrvatske neovisnosti vraćeni vlasnicima. Međutim, u međuvremenu su u takvim stanovima stanari stekli stanarska prava sukladno postojećim zakonima.
>U Saboru pred raspuštanje na dnevnom redu femicid i ‘Lex AP’
Dilemu tko ima vlasnička prava na stanu i može li se vlasnike prisiliti na prodaju stana u više je navrata riješio ESLJP i presudio u korist vlasnika. Najvažnija takva presuda donešena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske.
Sabor je 2018. izmijenio Zakon o najmu stanova koji je ponudio prijelazni rok, nakon kojega bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove. No taj zakon, odnosno njegove sporne odredbe, ukinute su odlukom Ustavnog suda iz koje proizlazi da je država ipak morala preuzeti veći teret na sebe.
Vlasnici nisu dovoljno zaštićeni
Vlada sada predlaže zakon po kojem će vlasnici stanova imati pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.
U presudi u lipnju 2021. nakon tužbe dvoje podnositelja protiv Hrvatske, ESLJP je zaključio da je država povrijedila prava na mirno uživanje vlasništva vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci.
>Hasanbegović: Mnogi i danas uživaju u ratnom plijenu iz 1945. i uzurpaciji tuđeg vlasništva
Vlasnici su podnijeli tužbu ESLJP-u jer dugi niz godina nisu mogli koristiti stanove koje imaju u vlasništvu niti dobiti tržišnu najamninu zbog toga što su njihovi stanovi dani na korištenje zaštićenim najmoprimcima.
ESLJP je odbio sve formalne prigovore tužene države, smatrajući da je riječ o kontinuiranoj povrede prava vlasništva.
Statileo protiv Hrvatske
ESLJP je također zaključio da se ti predmeti ni po čemu ne razlikuju od već presuđenog predmeta Statileo protiv Hrvatske. U odnosu na taj slučaj, u međuvremenu nije došlo do zakonskih promjena u odnosu na prava vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Također, promjene koje su učinjene nisu stupile na snagu jer su poništene odlukom Ustavnog suda.
Sabor je u siječnju donio zakon o izvršenju presude u predmetu Statileo protiv Hrvatske. To se posebno odnosi na neodgovarajuću visinu najamnine, restriktivne uvjete otkaza najma i nepostojanje vremenskog ograničenja takve vrste najma.
Sergej Statileo bio je vlasnik stana u Splitu u koji su se 1955. uselili drugi stanari. Nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova iz 1996. godine, Statileo je odbio potpisati ugovor o najmu. Zaštićeni najmoprimac, nositeljica stanarskog prava I.T. ga je tužila.
Splitski Općinski sud 2002. je odredio da Statileo mora potpisati ugovor o najmu na iznos od 102 kune i 14 lipa mjesečno. Statileo je odbio primati stanarinu, koja je potom pohranjivana na posebni račun.
U siječnju 2010. tužio je Europskom sudu za ljudska prava državu zbog toga što mu je narušeno pravo da raspolaže svojim stanom i da od najmoprimaca traži tržišnu naknadu za stanovanje u tom stanu.
Pravna zadovoljština nakon smrti
Sud je presudio u njegovu korist, međutim, time se nisu ostvarila njegova prava. Naposlijetku, Sabor je u siječnju ove godine donio Zakon o izvršenju presude u njegovu korist, godinama nakon njegove smrti. Sergej Statileo preminuo je još 2011. godine
Budući je riječ o vrlo složenim pravnim odnosima, koji se tiču osoba u različitim, specifičnim okolnostima, stečenih prava, različitih pravnih sustava i čitavog niza zakonskih područja, država je na sebe preuzela najveći teret rješavanja tih odnosa.
Na sličan način trebali bi se riješiti i drugi slučajevi zaštićenih najmoprimaca, tim više što je i ESLJP zaključio da je riječ o problemima jednakog karaktera.
Tekst se nastavlja ispod oglasa