Hasanbegović: Mnogi i danas uživaju u ratnom plijenu iz 1945. i uzurpaciji tuđeg vlasništva

U Saboru traje rasprava o prijedlogu Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, a koji se odnosi na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca koji borave u privatnom vlasništvu. Zastupnik Zlatko Hasanbegović iznio je primjedbe na prijedlog. Upozorio je kako i danas mnogi „uživaju u ratnom plijenu iz 1945. i uzurpaciji tuđeg vlasništva nad stanovima u središtu Zagreba ili Splita“.

Hasanbegović je istaknuo kako se iza ovoga “pomalo neobično nazvanog zakonskog prijedloga” krije zakašnjeli pokušaj rješavanja tek jednog od suvremenih problema „proizašlih iz pravno-političke, zakonodavne, represivne i duhovne baštine jugoslavenskog komunizma”.

>ESLJP: Hrvatska je povrijedila prava vlasnika stanova sa zaštićenim najmoprimcima

„Stanovi o kojima je riječ privatno su vlasništvo osoba i njihovih potomaka kojima je u suprotnosti s temeljnim ustavnim vrjednotama i međunarodnim konvencijama, višenaraštajno, već više od pola stoljeća, ograničeno pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja imovinom u privatnom vlasništvu. To valja iznova ponavljati kako bi se jednom zauvijek demistificirao i pobio agitprop i žalopojke stanarskih udruga i nekih zastupnika u Hrvatskom saboru koji do danas zlostavljaju javnost floskulom o ispravljanju jedne nepravde te navodnom diskriminacijom zaštićenih najmoprimaca u odnosu na one bivše nositelje“, dodao je Hasanbegović.

Zašto Vlade izbjegavaju preuzeti odgovornost?

Podsjetio je kako novi prijedlog Zakona proizlazi iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.

„Obvezujući pravorijek o tom pitanju dao je Europski sud za ljudska prava još u listopadu 2000. dakle prije 24 godine, koji je s tim u vezi, među ostalim, odlučio, citiram, ‘sud primjećuje da su podnositelji zahtjeva, dakle stanari, uvijek bili u položaju različitim od osoba čije pravo na kupnju stana priznato’. I zaključno, u presudi stoji ‘postoji objektivno razumno opravdanje da se zaniječe pravo otkupa bivšim nositeljima stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu’. Stoga ova razlika u postupanju, citiram ‘ne predstavlja kršenje Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava’. Dakle, svaki pokušaj nametanja rasprave o navodnoj diskriminaciji tzv. zaštićenih najmoprimaca je bespredmetan, a floskula ‘pravo na dom’, u tom kontekstu nepoznata je i u međunarodnim konvencijama, praksi Europskog suda ljudska prava, te hrvatskom Ustavu“, pojasnio je.

>‘Zaštićeni najmoprimci’: Što tvrdi HNS-ov ministar, što oni sami, a što vlasnici stanova?

Upitao je “zašto protuustavno i protucivilizacijsko stanje ograničavanja prava vlasništva traje sve do danas te zašto su sve Vlade od 1990. do danas, uz iznimku jedne iz 2016. godine koja se nakon nekoliko mjeseci našla u tehničkom mandatu, nastupale kalkulantski, izbjegavale preuzeti odgovornost, pokušavale nemoguće i to danas čujemo zadovoljiti obje strane”.

Plijen iz 1945.

Smatra kako su sve Vlade do sada bile i ostale “instrument vidljivih i nevidljivih utjecajnih nositelja stvarne društvene moći” proizašle iz “baštine jugoslavenskoga komunizma“.

>Hasanbegović o knjizi ‘Krajina 1991.-1995.’: Kako je Kosta sada prihvatljiv Pupovcu i Joviću?!

„Mnogi i danas, te njihovi potomci, uživaju u ratnom plijenu iz 1945., uzurpaciji tuđeg vlasništva nad stanovima u središtu Zagreba ili Splita za koje se plaća beznačajna tzv. zaštićena stanarina u pravilu niža od vlasniče pričuva kojom je opterećen vlasnik“, kazao je Hasanbegović.

Naglasio je kako je ovdje riječ o obvezujućim presudama još od 2014. godine kojima je utvrđeno da RH u odnosu prema vlasnicima stanova svojim zakonodavstvom krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima i to u tri ključna elementa: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine, nepostojeći uvjeti za vlasnikov otkaz te nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja u odnosu na komunistički relikt.

>(VIDEO) Dr. Zlatko Hasanbegović: ‘Hrvatskom vlada kartel postkomunističkih oligarha’

Hasanbegović smatra kako bez tih obvezujućih presuda, ovog prijedloga nikad ne bi ni bilo.

“Dakle, iako se od mene zadnjeg možda to očekuje, uistinu u ovom konkretnom slučaju da nije bilo Europskog suda za ljudska prava trebalo bi ga izmisliti. Postupak nadzora izvršenja ove presude provodi Odbor ministara vijeća Europe koji je već nekoliko puta razmatrao nepostupanje hrvatske Vlade”, dodaje.

Žurno ukidanje jugokomunističkog relikta

U ime kluba Domovinskog pokreta Hasanbegović je iznio primjedbe na ovaj zakonski prijedlog.

“Nasuprot temeljnog smisla izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava koja nalažu žurno ukidanje jugokomunističkog relikta ograničavanja privatnog vlasništva, slovo i duh ovog prijedloga temeljno ide za obilatim nagrađivanjem javnim novcem zaštićenih najmoprimaca, bez presedana u modernoj hrvatskoj državi“, kazao je.

Navodi kako su oni tako postali privilegirana društvena skupina te da se vlasnicima daje moguća višegodišnja perspektiva potpunog ukidanja svih ograničenja njihova ustavnog vlasničkog prava.

>Peternel o ‘zaštićenim najmoprimcima’: Štiti se crvena buržoazija

“Riječ je o subvencioniranju javnim novcem najamnine u iznosu 50 posto bez bilo kakvog socijalnog cenzusa. Tako bi imali paradoks da bi se javnim novcem u tom iznosu plaćale najamnine”, kaže.

Dodao je da je ključni nedostatak prijedloga ostvarenje tzv. programskih mjera putem upravnog postupka, bez ikakvog ograničenja duljine njegova trajanja.

Ispravljanje nepravde prema žrtvama komunizam

Tvrdi da te “simbolične i ponižavajuće naknade” prema ovom zakonskom prijedlogu izuzima se iznos naknade štete koji je vlasniku prethodno dosuđen u sudskim postupcima.

Dodaje kako ovim “bizarnim prijedlogom o načinu izračuna solidarne naknade”, jedan eurocent po kvadratnom metru stana dnevno, dolazi do toga da će vlasniku stana od 100 kvadratnih metara u blizini primjerice bivšeg Trga maršala Tita u Zagrebu, od države koja mu je nametnula ograničenja za tridesetogodišnje ograničavanje njegova vlasništva i onemogućavanje posjeda biti isplaćeno oko 10 tisuća eura.

>Odvjetnik Novosel: ESLJP je presudom dao pljusku Hrvatskoj jer je oštetila vlasnike stanova zbog zaštićenih najmoprimaca

“Posebice je neprihvatljiv stavak kojim se od solidarne naknade izuzimaju oni vlasnici koji su zakonitom kupoprodajom stekli vlasništvo nakon 1996., u neokomunističkom žargonu oni se etiketiraju kao tzv. prekupci, iako je riječ o zakonitim vlasnicima, čije je izuzimanje iz primjene ovih članaka bez sumnje protuustavno i protuzakonito postupanje. Zato iznose ove tzv. solidarne naknade treba višestruko povećati“, kazao je.

Najavio je da će Klub Domovinskog pokreta podnijeti amandmane na konačni zakonski prijedlog “sukladno na početku istaknutom temeljnom političkom načelu likvidacije jednog od posljednjih zakonskih relikta jugoslavenskog komunizam, ispravljanja nepravdi prema njegovim žrtvama te zaštite privatnog vlasništva, što uključuje žurno i bezuvjetno pravo na posjed i neograničeno raspolaganje”.