Kakve reforme premijer Orešković šalje u Bruxelles, kako će one utjecati na život građana – od smanjenja birokracije, uvođenja poreza na nekretnine i promjena u zdravstvenom sustavu do reforme školstva i duljeg radnog vijeka – u Poligrafu su analizirali predsjednik HSS-a Krešo Beljak, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor. Na poziv u emisiju nisu se odazvala četiri ministra, jedan potpredsjednik Vlade i savjetnik premijera.
“Slažem se da bi država nešto trebala prepustiti privatnom kapitalu, ali skeptični smo prema prodaji Podravke”, kazao je Krešo Beljak. Podsjetio je kako je francuski Laktalis uništio mljekarstvo u Hrvatskoj. “Nema preživljavanja bez prehrane, to je strateški interes svake države”, poručio je. Dodao je kako su Hrvatskoj potrebne promjene sustava a ne popravak sustava, a to jučer na predstavljanju reformi nije vidio. Dodao je kako ga pri pripremi reformi nitko ništa nije pitao.
Darinko Kosor rekao je kako HSLS podupire najavljene reforme. “Moramo težiti da nas više radi u privatnom sektoru, pa u određenoj mjeri podržavamo i eventualno smanjenje zaposlenih u javnom sektoru. Podržavamo pretvorbu komunalne naknade u porez na nekretnine, ali protiv smo povećanja poreza u drugoj fazi tj. oporezivanja druge i treće nekretnine”, kazao je Kosor. Dodao je, međutim, kako do toga najvjerojatnije neće doći jer je 2020. izborna godina. Nisu protiv prodaje tvrtki, ali su protiv prodaje šuma, voda i HEP-a.
“Popis reformi je kao popis želja”, kazao je Ivan Vrdoljak. “To nisu mjere, to su mjerice – kao kad se na izboru za Miss svijeta govori – ‘Ja sam za mir u svijetu'”, dodao je. “Nepravda je da se ide samo na nekretnine, a ne na cjelokupnu imovinu – jer bi oni koji su naslijedili stanove od roditelja plaćali porez, a oni koji imaju milijune na banci – ne bi”, smatra Vrdoljak. Također je kazao kako je za prodaju svih udjela iznad 25 posto, nikako ispod – kako se središta prodanih tvrtki, primjerice Podravke – ne bi za neko vrijeme preselili u Mađarsku.
“Produljenje radnog staža i odlazak u mirovinu sa 67 godina je smiješno”, smatra Beljak jer to je dodatni motiv za mlade – da napuste Hrvatsku. Vrdoljak smatra da moramo urediti migracijsku i natalitetnu politiku kako bi održali mirovinski sustav. To neće, smatra, riješiti 1000 eura po rođenom djetetu. Gubimo radnu snagu – kako ćemo je nadoknaditi?. Njemačka je do 2030. godine odlučila uvesti 6 milijuna radno sposobnih, napomenuo je. Kosor je kazao i kako Nijemci u mirovinu idu sa 67 godina. “Samo 12 posto ljudi u Hrvatskoj odradilo je puni radni staž. I oni koji idu u prijevremenu mirovinu opterećuju mirovinski sustav nekoliko puta više od onih koji odrade puni radni staž – to nije pošteno. A ovim reformama to se penalizira”, upozorio je Kosor.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
