Cijeli svijet, a posebice Europu u ovom pogađa neočekivana kriza u vidu virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19. U svijetu se trenutno koronavirusom zarazilo više od 341 tisuća osoba, oporavilo se oko 99 tisuća, a preminulo je više od 14 tisuća zaraženih. Najviše se ljudi zarazilo u Kini koja je virus izolirala na regiju Wuhan. U Europi je najviše pogođena Italija, koju slijede Španjolska i Njemačka.
U Hrvatskoj je trenutno zaraženo 306 osoba, a pet se oporavilo. Hrvatska Vlada je uvela 63 mjere, te je stanovništvo gotovo u karanteni budući da je nastava u školama odgođena do 19. travnja, a zatvorene su i sve uslužne djelatnosti osim onih najnužnijih. Znanstvenici u svijetu traže lijek za koronavirus te raspravljaju koliko će dugo vremena proći do njegove proizvodnje. Jedna od cjenjenijih ustanova u Europi, kada je u pitanju proizvodnja cjepiva bio je i hrvatski Imunološki zavod koji se posljednjih desetak godina našao u velikim problemima.
Prvi udarac za Imunološki dogodio se još 1998.
Prvi veliki udarac dogodio se 1998. godine kada je Imunološki zavod izgubio licenciju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za distribuciju cjepiva putem UNICEF-a za cijeli svijet.
Problemi u Imunološkom zavodu koji traju do danas pojavili su se 2007. godine kada je ozbiljno upozoren da neće produžiti proizvodnu dozvolu jer nemaju uvjeta za rad te im je na temelju plana preseljenja i izgradnje novih pogona produljila proizvodnu dozvolu do 2009.
Imunološki zavod, osnovan je 1893. godine, te je jedini proizvođač bioloških lijekova u Hrvatskoj. Primjera radi, zahvaljujući preko 120 godina dugoj tradiciji i cjepivima koje je proizveo, u Hrvatskoj je smanjen pobol od ospica i rubeole za 99 posto, mumpsa za 98 posto, hripavca za 97 posto, tetanusa za 93 posto dok je difterija iskorijenjena.
Cijepni soj protiv ospica, koji je razvio Imunološki zavod, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je najboljim na svijetu. Zavod je poznat i kao proizvođač antitoksina protiv otrova pet vrsta europskih zmija, koji se koristio u cijeloj Europi.
Problemi s plaćama i privatizacijom od 2014. godine
Zbog nemogućnosti redovite isplate plaća zaposlenicima, za vrijeme Vlade Zorana Milanovića Povjerenstvo za odabir strateškog partnera za Imunološki zavod 2014. godine je primilo osam pisama namjere za kupnju te tvrtke.
Interes za Imunološki zavod tada su iskazali Bilthoven Biologicals, Nexus Private Equity Partners, Royal Derryclare iz Dublina, riječki Jadran Galenski laboratorij, zagrebačka Geneza, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Zagreb i zagrebačka tvrtka Visia Croatica.
Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako je Imunološki zavod izgubio dozvole za krvnu plazmu i bakterijska cjepiva, kao i da bi mogao izgubiti dozvole za virusna cjepiva, pa novi vlasnik treba stvoriti uvjete za poslovanje i omogućiti vraćanje tih dozvola.
Pola godine kasnije, u siječnju 215. premijer Milanović je kazao: “Problem Imunološkog je dočekao aktualnu Vladu i ona ga rješava, što pokazuje da joj je stalo. Neće ga se raščerupati kao što su neki htjeli prethodnim mjeseci”.
U travnju 2015. Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) podržat će inicijativu društva Visia Croatica za spas Imunološkog zavoda te plan ocjenjuje društveno odgovornim, korisnim i nacionalno osviještenim.
Odbijanje ponude Visie Croatice za preuzimanje Imunološkog
U srpnju iste godine SDP-ova vlada odbija Visiu Croaticu jer navodno nisu dali pouzdane dokaze da će ispuniti sve uvjete po preuzimanju Imunološkog zavoda, iako je u inicijativi sudjelovalo oko 30.000 građana sa svojim ulozima. “Imunološki sigurno neće ići u stečaj. Imunološki ćemo mi spasiti, kao i gospodarstvo Hrvatske koje su drugi uništili”, tvrdio je Milanovićev ministar gospodarstva, čija je stranka danas u koaliciji s HDZ-om.
Krajem srpnja i formalno se odustaje se od privatizacije Imunološkog zavoda što potvrđuje čelnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović. Zavod naime ostaje u rukama države, što neki tumače kao najbolje rješenje za radnike koji mjesecima ne primaju plaće.
No, već krajem kolovoza Imunološkom zavodu zbog neisplaćenih plaća prijeti automatski stečaj zbog čega država narednih godina nalazi dodatan novac za očuvanje radnih mjesta, ali ne dovoljno za razvoj i napredak Imunološkog zavoda.
Saborska istraga i ‘krimić koji ipak nećemo nikada gledati’
Godinu dana kasnije, Živi zid proziva sve dosadašnje vlade i direktore za uništenje Imunološkog zavoda, posebno ističući akademika Vlatka Silobrčića za kojega kažu da je “novac koji je trebao biti uložen u modernizaciju Zavoda uložio u privatne štedionice”. Živi zid tada traži osnivanje saborskog povjerenstva, a godinu dana kasnije, za vrijeme Vlade Andreja Plenkovića, u siječnju 2017. godine ministar zdravstva Milan Kujundžić tvrdi da je potrebno najmanje 60 milijuna eura za spas Imunološkog zavoda.
U prvoj polovici 2019. godine izlazi Izvješće o radu Istražnog povjerenstva za Imunološki zavoda za kojeg zastupnik Mosta Nikola Grmoja ističe kako “Tih 110 stranica nisu običan i dosadan birokratski materijal. Riječ je prije o trileru koji bi, uz malu doradu Državnog odvjetništva, mogao postati i vrlo zanimljiv krimić, no vjerojatno taj krimić ipak nećemo nikada gledati”.
U ponedjeljak 16. ožujka 2020. godine, uoči donošenja mjera radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane koronavirusom ministar gospodarstva Darko Horvat kazao je tek da bi bio sretan i zadovoljan da Hrvatska ima svoj imunološki zavod kakav je imala Jugoslavija 80-tih te da bi mogli proizvoditi cjepiva za naše ali i europsko tržište u takvim institucijama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
