Koji su sve saborski odbori u ovom sazivu i tko su imenovani vanjski članovi?

sabor
Foto: GettyImages

Saborski odbori imaju važnu ulogu u Saboru. Na njima se raspravlja o pojedinim pitanjima, prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i podnosi se izvješće Saboru.

Tako je primjerice, Odbor za poljoprivredu prošlog četvrtka raspravljao o Prijedlogu zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja kojeg je Saboru uputila Vlada RH, a koji je izazvao veliki interes javnosti i burne reakcije udruga ekoloških proizvođača i malih poljoprivrednika. Predsjednica Odbora Marijana Petir omogućila je da se zastupnicima, osim ministrice poljoprivrede, uvodno obrate i predstavnici poljoprivrednih udruženja, civilnog sektora i znanstvene zajednice kako bi dali svoje mišljenje o temi.

> Petir za Narod.hr: ‘Zakon o sjemenu treba doraditi!’

Vanjski članovi Odbora doprinose donošenju kvalitetnih zakona i zaustavljanju/izmjeni loših

Osim saborskih zastupnika, u odbore se mogu imenovati i vanjski članovi – javni, znanstveni i stručni djelatnici.

Kandidati za vanjske članove dolaze iz redova stručnjaka, znanstvenih i javnih osoba, a ideja je da svojim znanjima doprinesu radu odbora i donošenju što kvalitetnijih zakona. Vanjski članovi za svoj angažman imaju pravo na naknadu od oko 1500 kuna mjesečno. Osim toga, vanjski članovi imaju pravo na naknadu putnih troškova po istim uvjetima kao i zastupnici (dvije kune po prijeđenom kilometru i cestarine za prijevoz vlastitim automobilom, naknada troškova javnim prijevozom) uz predočenje računa.

Odbori nemaju isti broj vanjskih članova, broj im se kreće od tri do devet.

Rad vanjskih članova saborskih odbora ima izrazito važnu ulogu. Oni imaju sva prava kao i saborski zastupnici osim prava odlučivanja, što znači da sudjeluju u raspravama odbora, daju svoje komentare na zakone i time svojim znanjem, iskustvom i stručnosti utječu na donošenje zakona u Republici Hrvatskoj.

No, ono što predstavlja problem jest nedostatak propisanih kriterija, što posljedično omogućuje da se vanjski članovi izabiru prema stranačko-političkom ključu.

Član Upravnog odbora udruge U ime obitelji Ivan Munjin za Narod.hr komentirao je zašto je važno sudjelovanje udruga i stručnjaka u saborskim odborima, iako nemaju pravo glasa.

“Sudjelovanje vanjskih članova u radu saborskih odbora je jako važno jer je to način da se građani, udruge i stručnjaci uključe u rad Sabora i svojim komentarima doprinesu njegovom radu, odnosno donošenju kvalitetnih zakona i zaustavljanju ili izmjeni onih koji su loši” kazao je Munjin.

> Veliki interes za vanjsko članstvo u saborskim odborima

> Nedostatak kriterija: vanjski članovi saborskih odbora birani po stranačkom ključu?

Postoje li jasni kriteriji po kojima se odabiru vanjski članovi saborskih odbora?

Svaki saborski odbor ima svoj djelokrug (npr. djelokrug obitelj, vanjska politika, kultura, obrazovanje, turizam…) i prati donošenje zakona iz tog kruga. Kad pojedini zakon uđe u saborsku proceduru, tada saborski odbori kojih se zakon tiče prvi o njemu raspravljaju te usvajaju mišljenje (i prijedloge što bi se trebalo poboljšati), koje onda predstavnik odbora iznosi na plenarnoj sjednici na kojoj se odlučuje hoće li se zakon usvojiti (ići u drugo čitanje) vratiti na doradu ili odbaciti. Osim saborskih zastupnika, u odbore se imenuju i vanjski članovi. 

Vanjske članove pojedinih odbora imenuje Hrvatski sabor. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove raspisuje Javni poziv za podnošenje prijedloga za imenovanje članova radnih tijela Hrvatskoga sabora i nakon provedenog postupka i odabira kandidata za svaki odbor predlaže Saboru odluku o imenovanju članova.

Kandidata mogu predložiti svi ovlašteni predlagatelji te stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i pojedinci.

Kao što je vidljivo, svrha imenovanja vanjskih članova odbora jest da pripadnici zainteresirane javnosti, kao i stručnjaka koji se bave djelatnostima tog saborskog odbora, doprinesu njegovu radu, tj. što boljem formiranju zakona na tom pojedinom području.

Međutim, ono što predstavlja problem jest nepostojanje razrađenih kriterija po kojima se izbor članova provodi. Sabor tako ne propisuje razinu obrazovanja niti ikakve kvalifikacije ili druge uvjete po kojima pojedini kandidat stječe pravo prednosti.

Tako je onima koji odlučuju o novim članovima ostavljen prevelik prostor za samovolju. Članovi odbora izborom dobivaju ovlasti u procesu stvaranja zakona te je neozbiljno da se na ta odgovorna mjesta izabiru osobe po nejasnim i „slučajnim“ kriterijima.

Koji su sve saborski odbori u ovom sazivu i tko su imenovani vanjski članovi?

Hrvatski sabor imenovao je početkom veljače vanjske članove 24 svoja odbora i Antikorupcijskog vijeća, a Odbora je ukupno 28.

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
2. Odbor za zakonodavstvo
3. Odbor za europske poslove
4. Odbor za vanjsku politiku
5. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
6. Odbor za obranu
7. Odbor za financije i državni proračun
8. Odbor za gospodarstvo
9. Odbor za turizam
10. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
11. Odbor za pravosuđe
12. Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo
13. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku
14. Odbor za obitelj, mlade i sport
15. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
16. Odbor za ratne veterane
17. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo
18. Odbor za zaštitu okoliša i prirode
19. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
20. Odbor za poljoprivredu
21. Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije
22. Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu
23. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove
24. Odbor za predstavke i pritužbe
25. Odbor za međuparlamentarnu suradnju
26. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
27. Odbor za ravnopravnost spolova
28. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Najviše vanjskih članova, njih devet, imenovao je u Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. To su Goran Pauk, Boris Piližota, Mirjana Lichtner Kristić, Zlatko Komadina, Marin Baričević, Nives Kopajtich Škrlec, Slavko Prišćan, Jerko Glavaš i Antun Vidaković.

U glavninu odbora, njih 11 imenovano je po šest vanjskih članova.

U Odboru za Ustav to su Branko Smerdel, Mato Palić, Bosiljka Britvić Vetma, Mirela Mezak Matijević, Đorđe Gardašević i Sanja Barić, a u Odboru za zakonodavstvo Frane Staničić, Boris Ljubanović, Sunčana Roksandić, Alen Čičak i Nataša Delonga Poparić.

Vanjski članovi Odbora za vanjsku politiku su Božo Ljubić, Vesna Barić Punda, Tatjana Tomaić, Mislav Kraljević, Tanja Vrbat Grgić i Goran Bandov, a Odbora za europske poslove Tunjica Petrašević, Ivica Miškulin, Dora Zgrabljić Rotar, Iris Goldner Lang, Hrvoje Šlezak i Daniel Mondekar.

Vanjski članovi Odbora za pravosuđe su Luka Mađerić, Snježana Vasiljević, Ivan Milotić, Tomislav Jonjić, Tonči Restović i Zlata Đurđević, a Odbora za obranu Josip Lucić, Davor Špoljarić, Anto Šoljić, Igor Tabak, Ranko Ostojić i Željka Antunović.
Matija Kroflin, Iva Tomić, Marina Rožić, Marko Primorac, Josip Tica i Vuk Vuković imenovani su vanjskim članovima Odbora za financije i državni proračun, a Mladen Novosel, Ivan Mišetić, Ivan Barbarić, Dragutin Ranogajec, Tonči Tadić i Željko Požega Odbora za gospodarstvo.

U Odbor za zdravstvo imenovani su Krešimir Luetić, Mario Gazić, Hrvoje Pezo, Tibor Santo, Dragan Ljutić i Joško Markić, u Odbor za obrazovanje Branko Petrinec, Sanja Putica, Dijana Vican, Ante Rončević, Marija Lugarić i Valter Boljunčić, a u Odbor za informiranje Aleksandar Milošević, Oliver Matijević, Damir Tomić, Neven Bosilj, Đurđica Klancir Ladišić i Anto Mikić.

Pet vanjskih članova imenovano je u Odbor za pomorstvo, to su Jadranka Fržop, Petar Valovičić, Tomislav Marić, Nikoleta Radionov i Danijel Ferić.

Po četiri vanjska člana imenovana su u odbore za ljudska prava (Gordan Črpić, Aleksandar Maršalevski, Nura Ismailovski i Sara Lalić), za rad (Željka Obradović, Milica Jovanović, Danijel Nestić i Marinko Učur) te za Hrvate izvan Hrvatske (Željko Raguž, Veselko Jovanović, Darko Markušić i Igor Josipović).

U više odbora imenovana su po tri vanjska člana: za ratne veterane (Ivan Žeko, Stanko Bravić i Zorica Gregurić), za ravnopravnost spolova (Anesa Šabani, Verica Rupčić i Tatjana Šimac Bonačić), za regionalni razvoj i fondove EU (Boris Crnković, Igor Rađenović i Marko Vešligaj), za turizam (Luka Kolovrat, Snježana Sabo i Saša Đujić).

Po tri člana dobili su i odbor za zaštitu okoliša i prirode (Robert Podrug, Dajana Paušić Podhraški i Željka Leljak Gracin), za obitelj (Marija Bubaš, Marko Sladoljev i Dorotea Pešić-Bukovac), za poljoprivredu (Đurđica Sumrak, Petar Baranović i Mijo Latin.) te Odbor za prostorno uređenje (Nike Sudarević, Jasminka Pilar-Katavić i Krunoslav Ivanišin).

Vanjskim članovima Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije imenovani su Dario Umljenović, Marija Udiljak, Bernard Topić, Krešimir Planinić, Željko Jovanović i Zorislav Antun Petrović.

Svi oni imaju zadatak pomagati zastupnicima u analiziranju zakona, no nemaju pravo glasa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.