Na 21. sjednici Sabora, održanoj 26. listopada potvrđeni su članovi sva 24 saborska odbora.
Uz saborske zastupnike, u svaki se odbor izabiru i vanjski članovi koji bi svojom stručnošću trebali doprinijeti radu Sabora. No ono što predstavlja problem jest nedostatak propisanih kriterija, što posljedično omogućuje da se vanjski članovi izabiru prema stranačko-političkom ključu.
Što su saborski odbori te kako se biraju njihovi članovi, pročitajte u nastavku.
Što su saborski odbori i zašto su važni?
Svaki saborski odbor ima svoj djelokrug (npr. djelokrug obitelj, vanjska politika, kultura, obrazovanje, turizam…) i prati donošenje zakona iz tog kruga. Kad pojedini zakon uđe u saborsku proceduru, tada saborski odbori kojih se zakon tiče prvi o njemu raspravljaju te usvajaju mišljenje (i prijedloge što bi se trebalo poboljšati), koje onda predstavnik odbora iznosi na plenarnoj sjednici na kojoj se odlučuje hoće li se zakon usvojiti (ići u drugo čitanje) vratiti na doradu ili odbaciti. Osim saborskih zastupnika, u odbore se imenuju i vanjski članovi.
Rad vanjskih članova saborskih odbora ima izrazito važnu ulogu. Oni imaju sva prava kao i saborski zastupnici osim prava odlučivanja, što znači da sudjeluju u raspravama odbora, daju svoje komentare na zakone i time svojim znanjem, iskustvom i stručnosti utječu na donošenje zakona u Republici Hrvatskoj.
Vanjske članove pojedinih odbora imenuje Hrvatski sabor. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove raspisuje Javni poziv za podnošenje prijedloga za imenovanje članova radnih tijela Hrvatskoga sabora i nakon provedenog postupka i odabira kandidata za svaki odbor predlaže Saboru odluku o imenovanju članova.
Kandidata mogu predložiti svi ovlašteni predlagatelji te stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i pojedinci.
Postoje li jasni kriteriji po kojima se odabiru vanjski članovi saborskih odbora?
Kao što je vidljivo, svrha imenovanja vanjskih članova odbora jest da pripadnici zainteresirane javnosti, kao i stručnjaka koji se bave djelatnostima tog saborskog odbora, doprinesu njegovu radu, tj. što boljem formiranju zakona na tom pojedinom području.
Međutim, ono što predstavlja problem jest nepostojanje razrađenih kriterija po kojima se izbor članova provodi. Sabor tako ne propisuje razinu obrazovanja niti ikakve kvalifikacije ili druge uvjete po kojima pojedini kandidat stječe pravo prednosti.
Tako je onima koji odlučuju o novim članovima ostavljen prevelik prostor za samovolju. Članovi odbora izborom dobivaju ovlasti u procesu stvaranja zakona te je neozbiljno da se na ta odgovorna mjesta izabiru osobe po nejasnim i „slučajnim“ kriterijima.
O članovima Sabor odlučivao od siječnja, HDZ-ovci priznali da su članovi birani po stranačom ključu
Podsjetimo, prijave za članove odbora Sabor je zaprimio u siječnju ove godine.
Veliki interes za vanjsko članstvo u saborskim odborima
O načinu izbora vanjskih članova zaključak je iznio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, na upite nekih zastupnika: “To je pitanje međustranačkih konzultacija”.
Također, na opit novinara HRT-a, HDZ-ov Branko Bačić potvrdio je da su članovi birani po stranačkom ključu:
“Kada se ugase svjetla reflektora HDZ i SDP se dogovaraju, male stranke vas optužuju za političke dogovore i trgovine. I danas ste dogovorili vanjske članove saborskih odbora?” glasio je upit, na koji je Bačić odgovorio:
“Država mora funkcionirati. Na taj način smo postignuli konsenzus oko izbora sudaca Ustavnog suda. Vanjski članovi odbora su jednostavan proces u kojemu se sukladno snazi kluba definiraju kvote za članove vanjskih odbora i na tom tragu smo se dogovorili s SDP-om, ali smo u to uključili gotovo sve klubove zastupnika u Saboru. Tu zaista nema problema i nije bilo svađe.”
Čitav razgovor s Brankom Bačićem, možete pogledati na stranicama HRT-a.
U nastavku donosimo tablicu prema kojoj se odbiru vanjski članovi pojedinih odbora.
| Saborski odbor | Red imenovanja |
| Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav | Šest članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 61. Poslovnika Sabora) |
| Odbor za zakonodavstvo | Šest članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 63.) |
| Odbor za europske poslove | Šest članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 66.) |
| Odbor za vanjsku politiku | Šest članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 68.) |
| Odbor za obranu | Još do šest članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika koji se bave pitanjima obrambenog sustava (čl. 72.) |
| Odbor za financije i državni proračun | Još šest članova imenuje se i to: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore, te tri predstavnika znanstvenih i stručnih institucija (čl. 74.) |
| Odbor za gospodarstvo | Još šest članova imenuje se i to: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te dva predstavnika znanstvenih i stručnih institucija (čl. 76.). |
| Odbor za turizam | Tri člana imenuju se i to: jedan predstavnik Hrvatske turističke zajednice i dva člana iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 78.) |
| Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina | Još četiri člana imenuju se i to: dva iz reda predstavnika vjerskih zajednica (jedan predstavnik Katoličke crkve i jedan predstavnik svih drugih vjerskih zajednica) te dva predstavnika udruga za zaštitu ljudskih prava (čl. 80.) |
| Odbor za pravosuđe | Još šest članova Odbora imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 82.) |
| Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo | Još do četiri člana imenuju se i to: jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, jedan iz Hrvatske udruge poslodavaca i dva predstavnika iz reda znanstvenih institucija, koji se bave pitanjima radnog prava i mirovinskih osiguranja (čl. 84.) |
| Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku | Još šest članova imenuje se i to: jedan iz Hrvatske liječničke komore, jedan iz Hrvatske komore medicinskih sestara, tri iz reda stručnjaka u području zdravstva i jedan iz reda stručnjaka u području socijalne skrbi (čl. 86.) |
| Odbor za obitelj, mlade i sport | Još tri člana imenuju se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 88.) |
| Odbor za Hrvate izvan Hrvatske | još četiri člana imenuju se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 90.) |
| Odbor za ratne veterane | Još tri člana imenuju se iz reda predstavnika braniteljskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata (čl. 92.) |
| Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo | Još tri člana imenuju se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 94.) |
| Odbor za zaštitu okoliša i prirode | Još tri člana imenuju se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 96.) |
| Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu | Još šest članova imenuje se i to: dva iz područja znanosti, dva iz područja obrazovanja i dva iz područja kulture (čl. 98.) |
| Odbor za poljoprivredu | Još tri člana imenuju se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 100.) |
| Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije | Još tri člana imenuju se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika (čl. 102.) |
| Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu | Još pet članova imenuje se, i to: jedan znanstveni djelatnik iz područja telekomunikacija, jedan znanstveni djelatnik iz područja pomorstva, jedan stručni djelatnik iz područja željeznica, jedan stručni djelatnik iz područja cestovnog prometa i jedan stručni djelatnik iz područja pošta (čl. 104.) |
| Odbor za informiranje, informatizaciju i medije | Još šest članova imenuje se, i to: dva iz medija, dva iz znanosti i dva iz udruga (čl. 111.) |
| Odbor za ravnopravnost spolova | Još tri člana imenuju se iz reda nevladinih udruga, znanstvenih i stručnih institucija koje se bave promicanjem ravnopravnosti spolova i zaštite ljudskih prava (čl. 113.) |
| Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu | Devet članova imenuje se na prijedlog predstavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, i to: po jedan iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, dva iz jedinica područne (regionalne) samouprave, dva iz jedinica lokalne samouprave – općine (jedan iz kontinentalnog, a jedan iz priobalnog dijela Republike Hrvatske) te jedan iz reda pravnika) (čl. 115.) |
