Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je kazala da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić s kojim je razgovarala u protekla dva dana “europski Vučić”, a ne onaj iz 90-ih, dodavši također da njegovu ispriku nije očekivala.
“Vučić s kojim sam ja razgovarala je europski Vučić. Apsolutno i definitivno. Razgovarali smo kako pomoći našim narodima i našim državama (…) Bitno mi je ono što će Vučić učiniti za Hrvate u Srbiji, prava koja oni traže već desetljećima”, kazala je predsjednica u razgovoru za Dnevnik Nove TV.
Na pitanje novinarke je li očekivala Vučićevu ispriku zbog njegovih pročetničkih govora iz devedesetih, odgovorila je da nije očekivala nikakve isprike,
“Ja nisam očekivala nikakve isprike. Isprike su osobne stvari, ja ih neću komentirati. Ispriku može svatko izreći u bilo kojem trenutku, na bilo koji način. Međutim, nisu važne riječi, važna su djela”, kazala je predsjednica.
“Ono što je meni bitnije jest da smo postigli iskorak u našim namjerama da rješavamo pitanja koja su preostala iz prošlosti iz Domovinskog rata, ali i da se usredotočimo i na našu sadašnjost i budućnost naših odnosa”, dodala je šefica države.
Također je podsjetila da smo imali isprike u prošlosti, ali koje nisu ničim rezultirale.
Osvrnula se i na kritike svoje izjave o prosvjednicima u središtu Zagreba kao “pojedincima s ruba političkog spektra” te pojasnila da je apsolutno netočno da je bilo koga nazivala marginalcima.
“To su bile zlonamjerne insinuacije izvučene iz konteksta. Nikoga u Hrvatskoj ne bih nazvala marginalcima jer svako je mišljenje bitno”, kazala je Grabar-Kitarović.
Demonstracije su normalna stvar u svakoj demokratskoj državi, nastavila je predsjednica i dodala “da bi voljela da one budu uljudne i da u njima ne bude govora mržnje i vrijeđanja”.
“Pojedinci s ruba političkog spektra su oni pojedinci koji se nažalost na uštrb hrvatskog i srpskog naroda trude zaustaviti pomak između naših država. Kad mislim na rubove političkog spektra mislim na one ekstreme koji idu na jednu ili drugu stranu, pritom ne izjednačavajući ni ljevicu ni desnicu s nekim pojedinačnim mišljenjima. I o braniteljima i o udovicama imam najbolje moguće mišljenje.To sam naglasila jer se u tom kontekstu spominjala desnica”, rekla je Grabar-Kitarović, izrazivši žaljenje ako su se branitelji i udovice osjetili prozvanima.
“Žao mi je ako su se osjećali prozvanima. Rekla sam da međudržavnu politiku treba stvarati među političarima. Svako mišljenje treba poštivati, ali pojedinci koji žele osujetiti napredak u međudržavnim odnosima ne mogu biti oni koji definiraju državnu politiku”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Kao konkretne rezultate posjete Vučića Zagrebu navela je “hrpu dokumentacije” iz Dvora na Uni, u kojem je prije rata živjelo 10 posto Hrvata, te izrazila nadu u rješavanje sudbine triju obitelji iz Hrvatske.
Podsjetila je da Hrvatska traži odgovore na pitanja o sudbini 1945 nestalih te da je ohrabruje činjenica da je Vučić pristao da se u hrvatska službena državna izaslanstva ovoga puta uključe i predstavnici udruga nestalih i predstavnici manjina s jedne i druge strane.
“Pristao je također, i upravo dogovaramo vrijeme, da se osobno susretne u Beogradu s predstavnicima udruga nestalih iz Republike Hrvatske”, dodala je predsjednica.
Na pitanje o dokumentaciji iz vukovarske bolnice kazala je da prije posjeta nije tražila nikakva obećanja, ali da je ohrabruje “naša ljudska namjera da pomognemo tim obiteljima da zatvore taj dio svoje povijesti”.
“Držim da sada prvi puta imamo, na visokoj političkoj razini, da se predsjednik Srbije obvezuje da će se to pitanje rješavati. Ne vjerujem da bi on dovodio u pitanje osobnu vjerodostojnost, ni pred svojim biračima niti pred obiteljima nestalih ovdje u Hrvatskoj”, kazala je predsjednica.
Među konkretne rezultate je navela i obećanje predsjednika Vučića da će se u Srbiji unaprijediti prava Hrvata, da dobiju ne samo onu političku zastupljenost koju traže, od lokalnih preko pokrajinske do državne razine, već i da će se riješiti mnoga druga konkretna pitanja koja muče Hrvate u Srbiji.
Prema njezinom mišljenju, jedan od velikih koraka unaprijed bit će i činjenica da smo odlučili da ona prijeporna pitanja o prošlosti, za koja znamo da se nikada nećemo usuglasiti, “ostavimo sa strane i da se usredotočimo na egzistencijalna pitanja koja brinu i Hrvate u Srbiji i Srbe u Hrvatskoj.”
Kao pitanja koja će se također morati rješavati navela je spornu univerzalnu ili regionalnu jurisdikciju i pitanje ratnih zločina.
Na pitanje zašto je odlučila pozvati Vučića u Zagreb u sadašnjem trenutku, kazala je da je “morala zaustaviti spiralu verbalnog nasilja”.
Srbiju će, kako je kazala, posjetiti za nekoliko mjeseci, nakon što se realiziraju data obećanja.
“Ići ću vjerojatno kroz nekoliko mjeseci kad uspijemo realizirati i dogovoriti sve ovo što je predsjednik Vučić rekao i obećao da će odraditi za Hrvate u Srbiji”, naglasila je predsjednica.
Ponovila je da će se nastaviti raditi na pitanju nestalih te se nada da će državne komisije nastaviti raditi na pitanju granice.
“Dogovor je da se u okviru dvije godine pokuša naći neko bilateralno rješenje. Ako to ne uspijemo, onda dogovor o nekom međunarodnom pravosudnom tijelu”, dodala je.
Smatra da je u međuvremenu potrebno rješavati i druga pitanja bitna za oba naroda, istaknuvši gospodarsku suradnju.
“Onaj pozitivan dio suradnje na dobrobit obje države daleko nadmašuje probleme s kojima se u ovom trenutku susrećemo”, zaključila je predsjednica.
Cijeli razgovor pogledajte na dnevnik.hr:
