Predsjednik Vijeća GONG-a Berto Šalaj u medijima je dosad često nastupao predstavljen kao neovisni stručnjak, komentirajući aktualne političke događaje. Kao politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Šalaj je u nedjelju gostovao u HRT-ovoj specijalnoj emisiji u kojoj su se pratili rezultati lokalnih izbora na nacionalnoj razini, ali ponovno jutros U mreži Prvog Hrvatskog radija.
U oba navrata politolog Šalaj govorio je isključivo pozitivno o ekstremno lijevoj platformi Možemo dok se s druge strane upitao “hoće li Andrej Plenković i HDZ održati obećanje da će stvoriti sanitarni kordon prema Domovinskom pokretu, ili takvo stajalište vrijedi samo na nacionalnoj, a ne i na lokalnoj razini”.
“Ovi izbori su na neki način potvrdili status HDZ-a kao najjače stranke desnog centra”, rekao je Šalaj U mreži Prvog te dodao kako su se Možemo i Tomislav Tomašević “nametnuli prije mnogo vremena kao jedina ozbiljna alternativa politici Milana Bandića”.
Predavao HDZ-ovcima, surađivao s Laburistima
Berto Šalaj rođen je u Slavonskom Brodu, a doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen kao izvanredni profesor političke znanosti. Trenutno predaje kolegij Demokracija i civilno društvo na Fakultetu političkih znanosti. U njegovoj akademskoj karijeri glavne su teme populizam i politički, odnosno građanski odgoj u obrazovanju.
Zanimljivo je da je Šalaj davne 2006. godine bio jedan od predavača na HDZ-ovoj političkoj akademiji na radionici napravljenoj u suradnji s njemačkom političkom zakladom Konrad Adenauer Stiftung.
Šalaj je bio politički angažiran u Hrvatskim laburistima, koji su 2015. u sklopu koalicije Hrvatska raste, kao partner SDP-a, osvojili 6861 preferencijski glas na parlamentarnim izborima. Bio je imenovan predsjednikom Savjeta Predsjedništva stranke, te je u tom svojstvu na 1. konvenciji Hrvatskih laburista predstavljao Deklaraciju Hrvatskih laburista o Europskoj uniji.
Prelazak u aktivističke vode i suradnja s GONG-om
Centar za mirovne studije i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavili su 2009. publikaciju “Mladi i izgradnja mira”, a jedan od recenzenta je bio Šalaj. Nakon te suradnje Šalaj je iduće godine postao članom Vladine radne skupine za udruge.
Naime, Savjet za razvoj civilnog društva je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, a Šalaj je bio članom Radne skupine za potporu uključivanja organizacija civilnoga društva u oblikovanje javnih politika. Istovremeno, Šalaj je putem Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske dobio 45.000 kuna za projekt “Protiv korupcije” čiji je nositelj bila UDD – Udruga za demokratsko društvo.
>Je li istina da je Tomislav Tomašević bio konzultant u 40 zemalja?
Politolog Berto Šalaj koji se na HRT-u pojavljuje kao analitičar izbora je predsjednik Vijeća GONG-a, što je glavno tijelo koje upravlja tom nevladinom organizacijom izrazito lijeve orijentacije, a na istoj poziciji bio je 2011. i 2012. Bio je član Vijeća barem do 2015. godine, a 2016. je zajedno s Marinom Škrabalo jedan od suradnika na razvoju kurikula političke pismenosti za aktiviste u lokalnim zajednicama iza kojeg stoji GONG i organizacija B.a.b.e. Uz to razvijaju i kurikul medijske pismenosti “uvažavajući činjenicu da su masovni mediji vrlo važan akter suvremenih političkih procesa”.
Građanski odgoj te politika i gospodarstvo
Inače, 2011. GONG je u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva i Fakultetom političkih znanosti razvijao pilot program “Građanska pismenost” namijenjen nastavnicima politike i gospodarstva iz Zagreba s ukupno tri modula: politička pismenost (Berto Šalaj), medijska pismenost (Vesna Kesić i Viktorija Car), te EU pismenost (Tamara Ćapeta).
On je također 2018., kao bivši član Vijeća GONG-a u suradnji s GOOD inicijativom ustvrdio da je stanje s uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini nezadovoljavajuće. Vrijedi istaknuti da je Šalaj jedan od suradnika koji je radio na tzv. “istraživanju” o “političkoj pismenosti učenika” završnih razreda srednjih škola, a koje je rađeno tri puta u zadnjih 10 godina.
Na tom je istraživanju, koje je objavljeno uoči lokalnih izbora sudjelovalo 24 suradnika, od kojih je 11 usko vezano uz GONG, a najmanje troje uz Možemo. Podsjetimo, ekstremno lijeva platforme Možemo je svom programu za Grad Zagreb najavila uvođenje građanskog odgoja u od 5. do 8. razreda osnovne te u sve razrede srednje škole.
Tekst se nastavlja ispod oglasa