Po podacima Eurostata, u Hrvatskoj dječji vrtić pohađa 75 posto djece, no postoje velike područne razlike u pristupačnosti vrtića, a upis djeteta ovisi o tome jesu li mu roditelji zaposleni, u kojem dijelu Hrvatske odrasta i jesu li grad ili općina u kojoj živi bogati ili siromašni, istaknuto je u srijedu na nacionalnoj konferenciji “Vrtić za svako dijete” u organizaciji UNICEF-a Hrvatska.
Predstojnica UNICEF-a u Hrvatskoj Valentina Otmačić upozorila je da, unatoč prosjeku od 75 posto djece koja pohađaju vrtiće, postoje županije u kojima u vrtić ide manje od 30 posto djece. Kao primjere navela je Vukovarsko-srijemsku županiju s 29 posto djece u vrtićima i Brodsko-posavsku s 24 posto, za razliku od Zagreba gdje u vrtiće ide visokih 82,8 posto djece od treće do šeste godine života.
“Najlošije stoje najsiromašnije županije, iako ima iznimki, odnosno malih mjesta koja su stavila prioritet na predškolski odgoj i obrazovanje”, rekla je. Radi se o pravima djece, pa to pitanje ne smije biti stvar volje nekog načelnika ili gradonačelnika, a središnja država obvezna je pratiti ispunjavanje tih prava .
Otmačić ističe da u Europskoj uniji nema zemlje u kojoj je financiranje vrtića prepušteno lokalnoj razini, kao što je do nedavno to bilo u Hrvatskoj.
“To što su osnivači vrtića lokalne samouprave ne znači da je sva odgovornost samo na njima. Dosad je 99 posto sredstava u vrtiće uložila lokalna samouprava i zato postoji tako velika razlika u dostupnosti vrtića”, kaže Omačić dodajući kako sve članice EU-a imaju neku kombinaciju, gdje se pomaže onima kojima je najteže.
Cilj EU-a osigurati da 95 posto djece pohađa vrtiće
Cilj EU-a je do 2020. godine osigurati da 95 posto djece pohađa vrtiće, jer su to mjesta gdje djeca dobivaju priliku razvijati svoje potencijale od najranije dobi.
“Istraživanja pokazuju da su ta djeca kasnije uspješnija u rješavanju testova, boljeg su zdravlja jer stječu navike od najranije dobi i kasnije rjeđe trebaju liječnika. Također, djeca s kojom se radilo od najmlađih dana rjeđe pokazuju probleme u ponašanju”, ističe Otmačić.
Programe kroz koje se država uključuje u financiranje dječjih vrtića predstavili su predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstva poljoprivrede.
Državna tajnica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić navela je da su putem programa ministarstava poljoprivrede i regionalnog razvoja dosad potpisani ugovori za obnovu, izgradnju i dogradnju dječjih vrtića diljem Hrvatske u vrijednosti od 890 milijuna kuna, dok je njezino ministarstvo raspisalo dva natječaja kojima je cilj unapređenje standarda i infrastrukture te usklađivanje radnog vremena vrtića.
Želimo jedinicama lokalne samouprave olakšati trošak odgojitelja 30-postotnim financiranjem dodatnog i pomoćnog osoblja, ali i kupovinu didaktičkih igračaka, kako bi mogli smanjiti cijene smještaja djece, napominje Mađerić.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić rekao je kako se kroz mjere za poboljšanje uvjeta života u ruralnim područjima financira izgradnja 57 vrtića, a novim je natječajem, koji je otvoren ovoga tjedna, predviđeno 500 milijuna isključivo za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića na tim područjima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
