Kriminalist Cvrtila: Zaredale su eksplozije i dojave o bombama u posljednje vrijeme, policija resurse ima, ali…

Nastavljaju se dojave o lažnim bombama u zagrebačkim trgovačkim lancima koji su i jučerašnju nedjelju morali prekinuti s radom, a zaposlenici i kupci hitno napuštali trgovine. Nažalost, ima i onih pravih eksplozivnih naprava koje su aktivirane ovog vikenda najprije na zagrebačkoj Trešnjevci bez ljudskih žrtava, dok je u Vukovaru teško ozlijeđena starija osoba nakon eksplozije bombe na ulaznim vratima. Građani i javnost ne mogu biti mirni nakon ovih događaja, bez obzira na izolirane slučajeve. Je li to tako pokušao je za HRT odgovoriti Željko Cvrtila, bivši kriminalist i stručnjak za sigurnost.

> Opet dojave o bombama u Zagrebu: Evakuirani Arena Centar i Avenue Mall

– Dok god su prijetnje lažne, nije stvarna opasnost za građane. I to je naravno dobro. Međutim, svakako je riječ o uznemiravanju građana. Sigurno nikomu nije ugodno kad dođe u trgovački centar, posebno ljudima s djecom, da odjedanput moraju hitno izaći, evakuirati se pod prijetnjom bombom. Mi smo tu u kaznenoj zoni, govorimo o kaznama zatvora 2-5 godina. A ako bi i došlo do situacije da se dogodi neka eksplozija – onda smo vrlo izvjesno u kaznenoj sferi terorizma, kazao je.

Rekao je da trgovački centri tu imaju štete minule dobiti jer nisu radile po nekoliko sat svaki dan kad je bila dojava. Oštećen je i državni proračun jer je sigurnosna služba, dakle policija dodatno angažirana, plus policijski psi i vodiči, naglasio je.

Blokirani automobili, dobro pripremiti evakuacijski plan

– Prije nekoliko tjedana u trgovačkom centru gdje je bila dojava, svjedočio sam pokušaju odlaska ljudi automobilima iz centra. Sve je bilo blokirano, i u takvim situacijama ljudi moraju spašavati svoj život, a automobile ostaviti. Za takve se situacije trgovački centri moraju pripremiti. Trebali bi imati osobu za sigurnost i dobro pripremiti evakuacijski plan, istaknuo je.

– Još prije dva mjeseca su počele dojave u Srbiji i Crnoj Gori i ono što je ovdje interesantno je da je teško locirati određeni objekt. Da kažemo da su to škole ili fakulteti, netko ima ispit, mogli bismo reći da je zbog toga dojava. Da su sudovi, mogli bismo reći da imamo neka suđenja, da je određena vrsta centara – lanac – mogli bismo reći da je konkurencija. No ovdje netko zaista šara, imamo škole i trgovačke centre, sudove. Imamo i različite zemlje. Ne možemo reći ni da je Rusija jer smo se svrstali na stranu Zapada. I mene to upućuje na nekoga tko se igra, na nekog avanturistu, ili nekoga tko ima zdravstvenih problema, smatra Cvrtila.

Mnogo veći broj kolateralnih žrtava

Rekao je da eksplozije na zagrebačkoj Trešnjevci i u Vukovaru u posljednjih nekoliko dana ne može povezati s lažnim dojavama u trgovačkim centrima.

– No naravno da sad svaka realna opasnost i za imovinu i za građane, izaziva posebnu pozornost i uznemiravanje građana i svakako da bi se policija trebala s tim stvarima dodatno pozabaviti. Ovdje se radi o nečemu što može izazvati puno veći broj kolateralnih žrtava, naglašava.

– Kod dojava elektroničkom poštom mora biti jaka operativna suradnja prije svega država bivše Jugoslavije, što obično na nepolitičkim pitanjima i jest slučaj. Putem Interpola i Europola razmjenjuju se podaci i pokušava se doći do IP adrese pošiljatelja, rekao je.

Mlade ekipe koje se bore za prestiž u krim miljeu

Na Trešnjevci i u Vukovaru meta je druga – neka fizička osoba ili njegova imovina i u tome se traži motiv napadača, odnosno sam napadač. I trebao bi biti jednostavniji način za pronaći počinitelja, kazao je.

– Ekipa s pločnika ’90-ih godina je ulične sukobe tada i prerasla. Kapital koji je tada stjecan raznim iznudama, ucjenama, protupravnim naplatama itd. uložen je u biznis u Hrvatskoj i mnogi akteri iz tih događaja su sada ugledni biznismeni, nemaju nikakvu potrebu baviti se početničkim uličnim sukobima. Tu eventualno dolazimo do novih, mladih ekipa koje se možda bore za nekakav prestiž u krim miljeu i na određenom teritoriju. Ili eventualno pokušavaju napasti tron od nekoga iz tih ’90-ih godina. Čini se da se ta situacija u Srbiji još nije raščistila. Imali smo mi u Splitu sličnu situaciju. Nije kao u Srbiji, ali se nije ni odustalo, nije se raščistilo kao u Zagrebu, istaknuo je.

Kriminal, politički utjecaj i policija

– Ljudi iz krim miljea su našli puno jednostavniji način da dođu do novca – a to su različiti politički utjecaji – gdje vi dobivate određene poslove, zarađujete milijune jednim potpisom, zbog pogodovanja ugovora i svega ostalog. U tu krim zonu policija nije još dovoljno ušla, naglasio je.

Kazao je da ljudi koji imaju bankomate u zgradi ne spavaju više mirno, nakon učestalih pljački.

– To je loše, zaključuje.

– Svi oni koji imaju bankomate u zgradi ne spavaju više mirno, nakon učestalih pljački. To je loše. Problem je što novci u sanducima, bankomatima – u nekima već jesu, ali u mnogima nisu zaštićeni na način kako se radi kod prijevoza novca. Kod neovlaštenog ili nasilnog otvaranja kutije novac se oboji pa postaje neiskoristiv ili se kemijski uništi. Došlo je do izmjene Zakona o novčarskim institucijama da se do druge godine ugradi u sve bankomate takva tehnička zaštita, istaknuo je.

Složio se da su se zaredale eksplozije i dojave u posljednje vrijeme.

– Policija resurse ima, no ovako kako su raspoređeni ih nema. Napravljena je i mini reorganizacija, ali više kao šminka za javnost, ništa krucijalno se tu nije dogodilo. Vi vojsku možete imati, ali ako vam nije raspoređena kako treba i na pozicijama na kojima treba, vi nju zapravo organizacijski ne koristite. Ljudi na cesti nema, tu ih je veliki manjak, a po različitim kancelarijama, ravnateljstvu i ministarstvu je golem višak. Umjesto da imamo piramidalnu hijerarhiju, mi imamo stup i to je vrlo loše. S ovakvim problemima se s ovakvom organizacijom ne može boriti, ističe.

Zračne luke manje ranjive nego trgovački centri

– Zato što imaju postavljenu jaku sigurnosnu situaciju. Slični situaciju smo imali na zagrebačkom Općinskom sudu u Zagrebu u Vukovarskoj. No od kad se uspostavila jaka sigurnost, više ne evakuiramo, rekao je.

– Sugeriram da to naprave lučke kapetanije, odnosno brodari koji prevoze vozila itd. U trgovačkim centrima je to jako teško napraviti. Moji neki prijedlozi su išli u tom smjeru prije nekoliko godina, u vrijeme terorističkih napada po Europi. Međutim, vi biste sad trebali zatvoriti sve ulaze ili na njih postaviti protueksplozivne detektore plus zaštitare i mislim da je to golem trošak koji su trgovački centri ne mogu priuštiti, osim ako ne bude drugog rješenja. Neke države imaju takva rješenja. Kod nas se sigurnost još uvijek smatra troškom dok je na Zapadu to dodana vrijednost jer građani radije dolaze onamo gdje se osjećaju sigurno, istaknuo je.

O proboju policijskih blokada u Vatikan

Komentirao je jučerašnji proboj policijskih blokada u Vatikan.

– Ljudi su sve informiraniji, informacije putuju u sekundi s jednog kraja svijeta na drugi. Ljudi često vide neke stvari koje prije nisu vidjeli ili su počele biti dostupne nakon nekoliko godina i mislim da su mlađe generacije sve manje spremne tolerirati nepodopštine ljudi koji obnašaju vlast ili su nosioci nekakvih sustava, rekao je.

– Hrvatska je nakon Domovinskog rata visoko sigurna država, kad se uspoređujemo s metropolama u Europi i regiji. To treba njegovati i čuvati jer nam je to glavni adut za turizam, zaključio je.