Lidija Blagojević, profesorica je matematike i informatike u osječkoj II. gimnaziji, prof. savjetnik, koautorica gimnazijskih udžbenika informatike, mentorica studentima. Priprema učenike za natjecanja i državnu maturu te sudjeluje u međunarodnim projektima.
“Udana sam i majka trojice sinova. Cijela moja obitelj aktivno je uključena u brojne aktivnosti naše župne zajednice, Župe Preslavnog Imena Marijina u Osijeku” rekla je u svom intervjuu za naš portal dodavši kako zajedno sa suprugom pjeva u mješovitom zboru župe, surađuje u župnom časopisu Magnificat Gospe Donjogradske i na župnoj web stranici. Osim u župi, pjeva u ženskoj klapi Allegre iz Osijeka.
“Trudim se aktivno uključiti u društvena zbivanja koje doživljavam važnima, uključila sam se u javne rasprave oko zdravstvenog i građanskog odgoja, Obiteljskog zakona, kao i u sve akcije koje prepoznajem kao dobre za zajednicu u kojoj živim”, naglasila je Lidija. Članica je udruge U ime obitelji, voditeljica županijske podružnice istoimene udruge, sudjelovala je kao koordinatorica u oba referenduma koja je organizirala udruga U ime obitelji. Koordinirala je tim profesora koji se preko udruge U ime obitelji uključio u stručnu raspravu o reformi kurikla, a trenutno pripremaju i prijedloge za javnu raspravu koja je još uvijek u tijeku.
Živite i radite u Osijeku, gradu od oko 108.048 stanovnika. Od čega živi većina stanovnika i kako vidite sadašnjost Osijeka?
Grad Osijek, upravno, sveučilišno, zdravstveno središte Slavonije, Baranje i Srijema, nekada je bio i veliko industrijsko središte, mnoge od hrvatskih svakodnevnih potrepština: prehrambenih, higijenskih i drugih proizvodile su se upravo u Osijeku. Danas to nije tako. Rat i poraće, pretvorba i privatizacija, nebriga o Slavoniji učinili su svoje. Danas su najtraženija zanimanja u državnim službama i institucijama, pa se za posao spremačice u školama i bolnicama nerijetko prijavljuju i diplomirani pravnici i ekonomisti. Dio stanovništva zaposlen je i u velikim trgovačkim lancima u kojima je malo proizvoda iz Slavonije, pa tako Slavonska metropola, kako volimo zvati Osijek, nekad žitnica i hraniteljica Hrvatske, i sama konzumira lošu uvoznu hranu, okružena najplodnijom zemljom u Europi.
U Osijeku je na vlasti gradonačelnik Ivan Vrkić. Kako vidite političku situaciju u Osijeku zadnjih 10 godina?
Hrvatska je jako centralizirana zemlja i lokalne vlasti imaju male ovlasti i u mnogome ovise o milosti državne vlasti s kojom su često u sukobu, pa je i to jedan od razloga stagniranja i zaostajanja Osijeka u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj. U stalnom sukobu s državnom vlasti i međusobnim borbama lokalnih moćnika, Osijek tone sve dublje. U Osijeku je na vlasti tzv. Velika koalicija i sve razmjere njezine neuspješnosti upravo ovdje možemo vidjeti. Mladi odlaze, Osječani pune irske i njemačke gradove. Odlaze cijele obitelji, posebno mlade obitelji s djecom što se može vidjeti i po sve manjem broju učenika u razredu i gašenjem brojnih razrednih odjela ne samo u seoskim nego i u gradskim školama. U Osijek i Slavoniju nekad se dolazilo bježeći od gladi i rata, a danas Osječani i Slavonci odlaze za poslom i boljim životom i Slavonija postaje pasivni kraj iako po svojim predispozicijama to nikako ne bi trebala biti.
Što mislite da su perspektive Osijeka? Na što se treba usredotočiti?
Osijek mora postati sjedište poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije Hrvatske. Sjedište Ministarstva poljoprivrede kao i svih instituta i agencija vezanih uz poljoprivredu i prehrambenu industriju moraju imati sjedište u Osijeku. Osijek kao prirodno središte naslonjeno na primarne poljoprivredne proizvođače mora biti sjedište i rasadište malih obiteljskih proizvođača ekološke hrane ali i malih prerađivačkih tvrtki koristeći poticaje države ali i Europskih fondova. Država je ta koja mora kontrolirati dodjelu poticaja kako se ne bi događali slučajevi preusmjeravanja poticaja vlasnicima velikih korporacija koji su uvozom jeftine i loše hrane i pogodovali uništavanju domaćih proizvođača.
Osoba ste kojoj je obitelj jako važna, vaša djeca također žive u Osijeku. Što mislite da na razini Osijeka i na razini Hrvatske treba napraviti da bi mladi ostajali, a grad disao punim plućima?
Situacija nije dobra, vlada veliki pesimizam i atmosfera beznađa koja guši svaku inicijativu. Treba stvoriti poduzetničku klimu i vratiti optimizam i povjerenje ljudi samih u sebe. Malo i srednje poduzetništvo se mora ojačati kroz povoljnije uvjete financiranja na način da ih društvo doživljava kao svoje stupove jer oni to i jesu. Mladima treba posvijestiti da čovjek najbolje raste upravo tamo gdje je posijan i da trebaju sebi i svojoj djeci omogućiti život okružen užom i širom obitelji, zavičajem u kojem su i sami odrasli i koji ih je oblikovao.
