Rat u Bosni i Hercegovini ostavio je dubok trag na Bugojno. Armija BiH protjerala je na tisuće Hrvata. No, početkom ove godine za župu Bugojno stigle su lijepe vijesti. Statistika je pokazala blagi, ali za ovo područje značajan, trend porasta stanovništva. Statistiku je značajno popravilo i desetak obitelji koje su se vratile uglavnom iz Austrije i Njemačke. Sigurnost i školovanje među glavnim su razlozima povratka.
Kraj jedne i početak nove godine vrijeme je kada župnici u katoličkim župama diljem Bosne i Hercegovine blagoslivljaju obitelji i domove vjernika. Uz blagoslov, prikupljaju se i statistički podaci koji vrlo često daju preciznu sliku župe, ne samo broja vjernika već i vitalnosti. Nakon niza godina, statistika župe svetog Ante Padovanskog Bugojno pokazala je blagi trend povratka vjernika u ovu župnu zajednicu na području Srednjobosanske županije, koja je u proteklom ratu teško stradala, piše Večernji list BiH.
>Bugojno: Tijekom proslave Tijelova skupina mladića uznemiravala vjernike
“Nakon blagoslova obitelji koji smo radili početkom 2023. godine u župi Bugojno imali smo 1574 vjernika. Prilikom blagoslova koji smo upravo završili statistika za 2024. pokazala je da imamo 1762 vjernika, gotovo 200 više u odnosu na statistiku iz 2023. godine. Krštenja smo imali 23, pet manje u odnosu na 2023., dok je broj umrlih i u 2023. i u 2024. godini isti, obje godine imamo 83 preminula župljanina”, kaže bugojanski župnik fra Nikica Vujica.
>Istražuje se smrt svjedoka koji je trebao rasvijetliti zločine nad Hrvatima u Bugojnu
Povratnici iz Austrije i Njemačke
Iako je među župljanima i dalje dosta osoba starije životne dobi, raduje podatak da je u Bugojnu u porastu i broj obitelji s više djece.
>Musliman Husein Smajić u BiH izgradio katoličku crkvu: Kardinal Puljić ju posvetio
“Prema podacima prikupljenim prilikom blagoslova obitelji, u župi Bugojno imamo deset obitelji s četvero i više djece te 21 obitelj s troje djece. Imamo i 33 studenta u župi s kojima smo nedavno organizirali susret“, kaže župnik.
Statistiku župe značajno je popravilo desetak obitelji koje su se vratile iz zapadnoeuropskih zemalja, uglavnom Austrije i Njemačke.
>Husein Smajić za Narod.hr: Sretan sam zbog posvete crkve čiju sam gradnju pokrenuo
“Dok smo razgovarali kazali su mi da su sigurnost i školovanje među glavnim razlozima zbog koji su se odlučili na povratak. Ono što me kao župnika posebno raduje jest što sam prilikom blagoslova svjedočio radosti u obiteljima i nadi u bolje sutra na ovim prostorima”, kaže fra Nikica Vujica.
Ljudima osigurati budućnost
Iako statistike nisu drastično porasle, za ovaj kraj koji je teško stradao u ratu i iz kojeg su Hrvati protjerani itekako je značajan. Prema popisu iz 2013. u općini Bugojno živjelo je 5 767 (18,33%) Hrvata, a u naseljenom mjestu Bugojno 2 425 (15,59%). Usporedbe radi, na popisu iz 1991. u općini Bugojno živjelo je 16.031 (34,18 %) Hrvata, a u naseljenom mjestu 6836 (30,19 %).
>U Rostovu kraj Bugojna počela potraga za tijelima 15 ubijenih bugojanskih Hrvata
Trend blagog povratka Hrvata katolika u Bugojno koji se dogodio nakon višegodišnjih trendova odlaska i smanjenja broja vjernika treba iskoristiti te onima koji žive u Bugojnu, kao i povratnicima, otvoriti perspektivu ostanka. A za nju je najprije nužan posao, potom školovanje na materinskom jeziku, ali i osjećaj sigurnosti i pravde za hrvatske žrtve koji se značajno poboljšao izvođenjem pred lice pravde Dževada Mlaće i Selme Cikotića, glavnih kreatora i nalogodavaca progona Hrvata iz Bugojna u proteklom ratu.
Uz pravosuđe, koje treba završiti započeti postupak, puno se očekuje i od političkih predstavnika koji se trebaju izboriti za zastupljenost i Hrvata u općinskim institucijama i javnim poduzećima, ali i investitora, koji će otvarati nove prilike za posao svim Bugojancima, uključujući i one koji su se vratili iz zapadne Europe i odlučili život nastaviti tamo gdje su im korijeni, piše Večernji BiH.
Izvor: narod.hr/Večernji list BiH
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.