“LNG terminal je najbolji energetski projekt u Hrvatskoj u zadnjih deset godina pa i više, smatra energetski stručnjak Igor Grozdanić, a Davor Štern ističe da se sada pokazuje da se ulaganje u njega ipak isplatilo”, prenio je Novi list na dan kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
LNG terminal posebno dobiva na značenju u trenutku kada SAD i EU donose sankcije za Rusiju. Njemačka je već najavila da će izgraditi dva LNG terminala kako bi smanjila ovisnost o Rusiji.
>Davor Dijanović: Zašto treba izgraditi LNG terminal na Krku?
Glasnović i Hasanbegović spašavali lex LNG
Podsjetimo, Vlada Andreja Plenkovića dugo je odugovlačila s izglasavanjem zakona o terminalu za ukapljeni plin, tzv. lex LNG, što je bilo u skladu s politikom Angele Merkel. Taj je zakon u Hrvatskom saboru izglasan u lipnju 2018. godine, a zanimljivo je da su tadašnji zastupnici Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović iz Kluba zastupnika “Nezavisni za Hrvatsku” svojim glasova “pogurali” zakon.
Naime, protiv lex LNG-a su tada glasovali tadašnji potpredsjednik Sabora Furio Radin, dok HDZ-ovac Ante Sanader nije bio prisutan na glasanju, iako su obojica bili članovi vladajuće većine. Donošenje tog zakona otežavao je i SDP koji je u Saboru predložio čak 360 SDP amandmana.
“Veleposlanik jedne velike i moćne države, čiji ste utjecaj navodno baš vi trebali ograničiti, u jednom hrvatskom tjedniku za postizanje posebnih, vi bi rekli „hibridnih ciljeva“, u autoriziranom intervjuu izjavio je da je cilj njegove države učiniti hrvatsku državu energetski ovisnom o toj istoj državi. Upravo u vrijeme Vašeg mandata jedna je hrvatska tvrtka zaključila desetogodišnji sporazum o isporuci plina s tvrtkom u većinskom vlasništvu države iz koje dolazi spomenuti veleposlanik. Iz toga su neki zaključili da se ekselencijine vizije o hrvatskoj energetskoj ovisnosti o njegovoj zemlji ostvaruju baš za vrijeme vašeg mandata i neovisno o briselskoj misiji koja vam je navodno povjerena”, upozoravao je Hasanbegović Plenkovića u Saboru dva mjeseca prije konačnog odobrenja LNG terminala.
“Upravo u vrijeme Vašega mandata država je zaključila međudržavni sporazum s jednom nedržavnom tvorevinom čiji je jedini sadržaj da jedna privatna tvrtka putem hrvatske državne infrastrukture prodaje plin drugoj privatnoj tvrtki i to plin iz iste zemlje gdje je i sjedište te privatne tvrtke vlasnice rafinerije na području te nedržavne tvorevine”, istaknuo je.
I Trump pitao Grabar-Kitarović je li ikada čula za projekt LNG terminala
Koliko je dugo trebalo da se krene s gradnjom LNG terminala, kojim se danas mnogi hvale, kao zaštitom od ruske ovisnosti pokazuje i da je bivši američki predsjednik Donald Trump još 2017. godine kritizirao Hrvatsku.
Trump je u srpnju 2017. godine prihvatio poziv Poljske i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović na sastanak vrha Inicijative Triju mora u Varšavi gdje je i otvoreno podržao izgradnju LNG terminala, ali i implicirao da o njemu više zna nego li Hrvatska.
“Čestitam vašim državama što su već počele s ključnim projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Jedan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku”, rekao je Trump te se potom okrenuo prema hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, pitajući je “je li ikad čula za taj projekt, zna li sve o tome”.
Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj je 2019. na upit hoće li LNG terminal utjecati na razinu gospodarske suradnje u energetici između Hrvatske i Rusije, ocijenio da neće jer će Hrvatska uvijek trebati ruski plin.
“Znam da se LNG terminal ne može natjecati s ruskom plinom: on je jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji”, ustvrdio je.