Prometni problem u Zagrebu dugoročno se može riješiti samo izgradnjom podzemne željeznice. Poručili su to na konferenciji za medije u ponedjeljak kandidat za gradonačelnika stranke Plavi grad Ivica Lovrić i njegov zamjenik, arhitekt Otto Barić.
Plavi grad želi metro i dva mosta
“Suvremenom gradu jedino učinkovit javni prijevoz jamči potrebnu razinu urbane mobilnosti. Da bi se to realiziralo, nužno je pokrenuti velike infrastrukturne projekte. Ključni su metro te izgradnja dva nova mosta: zapadnog Jarunskog te mosta Bundek”, poručio je Lovrić.
O tome da Zagreb zbog strukture tla i podzemnih voda ne može imati metro, pričaju samo neznalice, dodaje.
“Struktura tla u Zagrebu je najsličnija onoj u Beču. Ispod Beča je pijesak i dunavski šljunci, ispod je glina. Situacija u Zagrebu je još povoljnija jer je za metro dovoljno kopati na dvadeset metara dubine, dok su u Beču kopali dijelom kroz šljunak što je skuplje i kompleksnije”, kazao je Lovrić.
Barić usporedio tlo u Tokiju i Zagrebu
Lovrićev zamjenik Otto Barić istaknuo je kako nije točno ni to da trusnost tla ima utjecaj na odluku o gradnji.
“Podsjetit ću kako su u nedavnim potresima tuneli ispod Zagreba najmanje oštećeni. Te da, usprkos još većoj seizmičkoj aktivnosti, metro u Tokiju bez problema vozi već stotinu godina. Tlo u Zagrebu čini vlažna glina, idealna za bušenje tunela”, naglasio je Barić.
Naveo je da će Zagrebački metro imati tri linije. Prva će biti dugačka 12 kilometara, u potpunosti nadzemna i spajat će Zračnu luku “Franjo Tuđman” s Kvaternikovim trgom te ju je moguće izgraditi u prvom mandatu. Procijenjena vrijednost je oko 150 milijuna eura. Druga linija spajala bi Gračansko dolje s Dugavama. Od Dolja do Savice ta će trasa ići podzemno, a potom od Savice preko novoizgrađenog mosta na Bundeku nadzemno do Dugava.
>Lovrić i Rusak: Tomašević lažno predstavlja tuđe projekte kao svoje, unosi nered i kaos
Barić: ‘Treća linija u potpunosti podzemna’
“Treća, centralna linija, spajat će Sesvete i Podsused te će biti u potpunosti podzemna. Prolazit će centrom Zagreba, a glavna stanica metroa bit će na Europskom trgu. Kada linije bude izgrađena, to će u omogućiti micanje tramvajskog prometa od Maksimira do Črnomerca što će otvoriti prostor
automobilima, pješacima i biciklistima, ali i otvaranju novih pješačkih i zelenih zona, što će posve promijeniti gradsku vizuru”, pojasnio je Barić.
“Gradnja metroa trajat će oko 15 godina. Kada bude okončana, rezultat će biti zeleniji, moderniji Zagreb bez prometnih gužvi”, kazao je Barić.
Gradnja bi opteretila proračun manje nego ‘marginalne udruge’
“Ukupna investicija vrijedna je 7,9 milijardi eura. No, 85 posto troškova pokrilo bi se iz fondova Europske unije. Gradnja podzemne gradski bi proračun stoga u godišnje opteretila za oko 80 milijuna eura što je manji iznos nego što aktualni gradonačelnik Tomašević danas troši na svoje prijatelje i donatore u
raznim marginalnim udrugama”, zaključio je Barić referirajući se na gradski proračun za 2025. u kojemu su rashodi predviđeni za različite kulturne projekte kojima rukovode Tomaševiću bliske udruge podignuti na nevjerojatnih 181 milijun eura.
Lovrić podsjetio na protivljenje Možemo!
Kratkoročno, prometno rasterećenje Zagreba može se postići i gradnjom dva mosta, zapadnog Jarunskog i onog na Bundeku. Iako danas najavljuju taj projekt, podsjetio je Lovrić, skupštinska većina platforme Možemo! 2023. glasala je protiv izgradnje Jarunskoga mosta.
“Ružno je, podlo i pokvareno što se Tomašević danas poziva na Jarunski most, a nije ga htio graditi iako ga je dočekala lokacijska dozvola! A kako Tomašević išta može graditi kada mu je da pokrpa Jadranski most trebalo tri godine! Godinu dana više no što je bilo potrebno da se isti taj most izgradi!”, zaključio je Lovrić.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.