Lovrinović: Središnja banka ne šljivi građane, a Ustavni sud se ne bi trebao tako zvati

Ivan Lovrinović, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i glavni ekonomski strateg Mosta koji je na njihovoj listi u 2. izbornoj jedinici ušao u Sabor, obrušio se u svom statusu na profilu na Facebooku na HNB i Ustavni sud.

“Hypo banka ne šljivi HNB, a HNB ne šljivi građane. Jeste li to spremni i dalje tolerirati”, upitao se u statusu.

Po njegovom mišljenju monetarna je reforma vrlo važna te primarno mora rezultirati promjenom odnosa banaka i HNB-a prema korisnicima financijskih usluga. Pita se tko uopće nadzire rad banaka te zašto banke redovito ne podnose izvještaje HNB-u, a na primjeru Udruge Franak, čiji je inače savjetnik, doveo je u pitanje i rad Vrhovnog suda te je pravosuđe ocijenio najslabijom karikom sustava.

Njegov status prenosimo u cjelosti:

HYPO BANKA NE ŠLJIVI HNB, A HNB NE ŠLJIVI GRAĐANE. JESTE LI TO SPREMNI I DALJE TOLERIRATI?

I tako sve u krug. Zato je monetarna reforma vrlo važna i mora rezultirati promjenom odnosa banaka i HNB-a prema korisnicima financijskih usluga.

Franak je tražio od HNB-a povijesne kamatne stope od 2004.g. kako bili upoznati i mogli kontrolirati no što im banke budu izračunavale u procesu konverzije kredita vezanih uz euro. HNB je izjavio da nema takve podatke. Čovjek ne može vjerovati! Tko uopće nadzire rad banaka i zašto su banke redovito u pismenom obliku izvještavale HNB o svemu pa tako i o visini kamatnih stopa. Nakon svega još se netko pita zašto se proziva HNB. Članovi udruge Franak su ovih dana morali ponovo sami poduzimati akcije kako bi pritisnule institucije da se mora poštivati presuda Vrhovnog suda. Zamislite, Vrhovni sud donese presudu koja se odnosi na nezakonitu promjenu kamatne stope ali bez upute (naloga) o provedbi. Uistinu je pravosuđe najslabija karika sustava.

Sindikat je prije četiri godine podnio tužbu Ustavnom sudu kojom traži ocjenu ustavnosti valutne klauzule, odnosno da se onemogući njeno korištenje u domaćim transakcijama u uvjetima niske inflacije. I četiri godine nema odgovora. No, neki su se predmeti nevjerojatno brzo rješavali.

Čemu služi Ustavni sud? Treba li se uopće zvati sudom? Mislim da ne treba. Bolje bi bilo da se zove npr. Vijeća za ustavna pitanja ili Ustavno vijeće. I ne treba imati toliko članova koliko sada ima. Ako i dalje ostavimo da se zove sudom, onda nema kraja sudovanju, odnosno nitko ne zna što je to konačna pravomoćna presuda. To se pitanje konačno treba staviti na dnevni red jer se Ustavnom sudu daje prostor koji on objektivno ne treba imati. Nisam pravnik, ali mi elementarna logika govori da tu nešto ne štima.

Najviše zakona ima u pokvarenoj državi, rekao je davno Tacit.