Na poziv premijera Andreja Plenkovića, francuski predsjednik Emanuel Macron stiže u službeni posjet Hrvatskoj. Bit će to prvi bilateralni posjet nekog francuskog predsjednika našoj zemlji od osamostaljenja. Prema dostupnim informacijama, u zračnu luku Franjo Tuđman sletjet će u srijedu 24. studenog u večernjim satima, a dolazi u pratnji francuske ministrice obrane te ministra vanjskih i europskih poslova bez supruge.
Počast stradalima u Domovinskom ratu
Što se tiče službenog protokola, kako se najavljuje, Macronov posjet počinje radnom večerom s premijerom Plenkovićem i nekoliko ministara na kojem će razgovarati o globalnim i regionalnim pitanjima.
U četvrtak, 25. studenog ujutro francuski predsjednik odlazi na Pantovčak gdje će ga primiti predsjednik Republike Zoran Milanović. Zatim će Macron položiti vijenac i odati počast stradalima i poginulima u Domovinskom ratu.
Macron i Plenković će potom potpisati novi 10-godišnji ugovor o strateškom partnerstvu između dvije države. U ugovoru se radi o intenziviranju dijaloga o zajedničkoj izgradnji Europe te podršci Francuske za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, što je Vladi važno obzirom da od prve polovice iduće godine Francuska preuzima predsjedanje Vijećem EU, a Hrvatska se političkoj odluci o primanju u Schengen nada do lipnja 2022.
Slijedi najvažniji dio – potpisivanje ugovora o nabavci 12 borbenih aviona Rafalea.
Održat će se zatim konferencija za novinare, a posjet će francuski predsjednik završiti radnim ručkom na kojem će biti 100-tinjak uzvanika, gospodarstvenika i javnih osoba koje povezuju dvije države.
Najmlađi predsjednik
Bivši ministar gospodarstva Emmanuel Macron izabran je za predsjednika Francuske 2017. godine, čime je, sa 39 godina, postao najmlađi predsjednik u povijesti zemlje.
Macron je rođen 1977. u sjevernoj Francuskoj. Roditelji su mu liječnici. Pohađao je lokalnu isusovačku školu La Providence, a završio je srednjoškolsko obrazovanje na prestižnom Lycéeju Henri IV u Parizu. Nastavio je studirati filozofiju na Sveučilištu Nanterre i javne poslove na Sciences Po, prije nego što je 2004. diplomirao na elitnoj École Nationale d’Administration (ENA). Radio je u ministarstvu financija, potom u svijetu investicijskog bankarstva u Rothschild & Co, stekavši slavu svojom ulogom u savjetovanju Nestléove akvizicije vrijedne 12 milijardi dolara divizija Pfizera 2012. Zatim je postao ministar gospodarstva, industrije i digitalnih podataka. Formirao je centrističku stranku En Marche! 2016., te ubrzo postao predsjednički kandidat. Na predsjedničkim izborima pobijedio je čelnicu Nacionalne fronte Marine Le Pen.
Macron je privlačio pažnju javnosti i svojim ljubavnim životom, jer je njegova supruga 24 godine starija od njega. Uvijek biranim riječima govori o svojoj supruzi Brigitte. “Bez nje ne bih bio ono što jesam”, kaže.
Međutim, njihova veza započela je kao iskorištavanje maloljetnika. Tada 39-godišnja Brigitte predavala je 15-godišnjem Macronu latinski jezik i književnost u srednjoj školi u gradu Amiensu. Odnos između 39-godišnje profesorice i maloljetnog, 15-godišnjeg učenika protivan je ne samo standardnim zakonima europskih zemalja i učiteljskoj etici, nego i moralu uopće.
Međutim, mediji godinama stvaraju ljubavnu priču kao iz bajke, mada je u stvarnosti riječ o slučaju iskorištavanja autoriteta te seksualne (i potencijalno psihičke) manipulacije maloljetnikom, za što su predviđene zatvorske kazne.
Macron je pohađao isti razred kao i Brigitteina kći Laurence, i kada je počeo učestalo zalaziti u njihovu obiteljsku kuću, njegovi roditelji su mislili da je razlog tome Emmanuelova kolegica, a ne njezina majka.
Kad su njegovi roditelji doznali da je predmet interesa njihova sina zapravo Brigitte, ispisali su ga iz te škole i odveli u Pariz. Brigitte je tada bila udana za bankara s kojim ima troje djece. S njim se rastala 2006. godine, te se 2007. udala za Macrona.
Izbori u travnju
Tijekom svog mandata Macron se susreo s raznim izazovima, a zasigurno je najveći među njima pandemija koronavirusa.
Sljedeći predsjednički izbori u Francuskoj se održavaju u travnju 2022. godine. Mada se to od njega očekuje, Macron još nije istaknuo svoju kandidaturu. Neki promatrači smatraju kako je upravo zbog predstojećih izbora Macron najavio kako u Francuskoj neće biti novih lockdowna zbog pandemije, kao što je to slučaj sada u Austriji.
U Francuskoj je 74,9 posto populacije primilo dvije doze cjepiva, a treća doza se preporučuje starijima od 60 godina i onima lošeg zdravstvenog stanja.
Pad popularnosti među mladima
Ove je godine u Francuskoj popularnost Macrona pala za 13 posto među osobama uzrasta od 12 do 24 godine, pokazala je anketa koju je provela agencija za ispitivanje javnog mnjenja IFOP . Nedostatak podrške Macronu u toj starosnoj skupini trenutno iznosi 51 posto. Revolt su posebno izazvale stroge mjere koje je Macron uveo kao sredstvo borbe protiv corona virusa.
Neke od spornih izjava i poteza
Za vrijeme svog boravka u Elizejskoj palači Macron je privlačio pažnju i nekim svojim spornim izjavama, te je bio kritiziran zbog načina na koji je govorio o problemima Afrike. Izjavio je kako na tom kontinentu žene imaju previše djece, a smatra kako je to zato što su neobrazovane. Sam Macron, kao i velik broj zapadnih lidera – Theresa May, Angela Merkel, i tako dalje – nema vlastite djece.
Prema prijedlogu zakona o financijama koji je u listopadu ove godine iznijela vlada predsjednika Emmanuela Macrona, jedna milijarda eura medicinske pomoći bit će dodijeljena iz državnog proračuna za 2022. godinu za pokrivanje zdravstvenih troškova – ilegalnih imigranata, ne uključujući troškove hitne pomoći.
Samo u 2020. godini više od 383.000 stranaca koji ilegalno žive u Francuskoj koristilo je državnu medicinsku pomoć (AME), program zdravstvenog osiguranja koji pokriva 100 posto zdravstvenih troškova koje imaju ilegalni imigranti, rekao je ministar zdravstva Olivier Véran.
Od njegove implementacije 2000. godine, Državna medicinska pomoć (AME) izazvala je žestoke rasprave, a mnogi političari i fiskalni konzervativci tvrde da je osiguranje zlouporaba državnog sustava socijalne skrbi, koji je strukturiran na takav način da uvelike potiče ilegalne migracije.
U 2017. prosječni ilegalni migrant koji je imao osiguranje od AME-a državu je koštao 3.503 eura samo za zdravstvene troškove, dok je prosječni francuski građanin koštao 2.817 eura.
Francuski autor i akademik Jean-Paul Gourévitch kazao je kako je teza da imigracija donosi ekonomske koristi neosnovani mit.
“Opširno sam proučavao ovu temu, a danas se svi u Francuskoj s lijeva na desno slažu da imigracija košta više nego što donosi”, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
