Norveška je od početka rata zaradila 108 milijardi eura: Treba li tim novcem podupirati Ukrajinu?

“Norveška vlada je de facto postala ratni profiter, kako smo tvrdili u komentaru u prosincu. To je mišljenje koje dijeli niz europskih političara, kao i europski i norveški mediji. No, umjesto da obrati pažnju, norveška vlada postaje obrambena”. Mišljenje autora, sveučilišnih profesora, Havarda Hallanda i Knuta Antona Morka prenosi “The Kyiv Independent“.

“Osnovni podaci nisu predmet rasprave. Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog rata, što je izazvalo nagli porast cijena prirodnog plina u Europi, Norveška je ostvarila nenormalne profite u ukupnom iznosu od oko 108 milijardi eura (113 milijardi dolara), prema norveškom Ministarstvu financija.

> Norveška koalicijska vlada raspala se zbog sukoba oko energetskih direktiva EU-a

‘Norveška je zadržala svoje nenormalne profite za sebe’

To je više od vrijednosti cijele vojne i civilne potpore koju je Ukrajina dobila od Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke od početka rata do listopada 2024. godine. To je otprilike trećina vrijednosti ruskih sredstava u središnjoj banci koja su trenutno zamrznuta na Zapadu (i o kojoj su zapadne vlade opširno raspravljale, kako bi ih preusmjerile Ukrajini za obranu i obnovu).

Međutim, Norveška je zadržala svoje nenormalne profite za sebe, osiguravši skromnih 3 milijarde eura (3,1 milijardu dolara) za pomoć Ukrajini u svom proračunu za 2025. godinu, što je samo blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pristup jednostavno je pogrešan: Norveška mora u cijelosti preusmjeriti svoje nedavne “super-profite”, viškove profita iznad normalne razine, izravno Ukrajini. Nažalost, norveški premijer Jonas Gahr Støre i norveški ministar financija Trygve Slagsvold Vedum čini se više su zainteresirani za opravdanje svoje odluke da to ne učine, nego za pomoć Ukrajini, Europi, pa čak ni budućim Norvežanima.

> Šarić: Plenković, Ukrajina i ‘hrvatsko iskustvo s mirnom reintegracijom’

Norveška šalje ‘sitniš’ Ukrajini

Støre i Vedum tvrde da su nenormalni profiti normalna posljedica brojnih tržišnih sila koje određuju cijene plina. No, ovaj argument je licemjeran. Iako je istina da mnogi faktori oblikuju cijene energije, norveški viškovi profita uglavnom odražavaju jedan faktor: u 2022.-2023. godini, Norveška je imala zarobljeno tržište za izvoz svog prirodnog plina u Europu. To je bio izravan rezultat rata u Ukrajini: Rusija je smanjila svoje isporuke plina Europi, no europski uvoznici plina još nisu uspjeli izgraditi terminale za ukapljeni prirodni plin kako bi nadoknadili gubitke.

Støre i Vedum ne zaustavljaju se samo na odbacivanju ratnih profita Norveške kao “sreće”; tvrde da je njihova vlada i naftne kompanije koje posluju u Norveškoj učinile europskim susjedima uslugu povećanjem opskrbe plinom kada su ruske isporuke prestale. Europa bi nam trebala zahvaliti, kaže Vedum. Ova naracija o “dobrom Samarijancu” vuče na licemjerje, osobito jer Norveška, dok ubire svoje sretne profite od naglog porasta cijena plina, šalje sitniš Ukrajincima koji se bore i umiru za opstanak svoje zemlje i sigurnost Europe.

> EU od 2022. uplatila Rusiji 200 milijardi eura za naftu i plin

Profit za mirovinski fond

Zapravno, iz perspektive europskih potrošača plina, povećane cijene plina bile su ekvivalentne norveškoj „ratnoj poreznoj” politici prema njima. Povećani troškovi energije opteretili su proračune kućanstava i tvrtki, čime se smanjio prostor europskih vlada za povećanje poreza u svrhu financiranja ukrajinskog rata. Ipak, mnoge su od tih zemalja i dalje uspjele pružiti daleko veću pomoć Ukrajini, u udjelu BDP-a, nego Norveška.

Støre i Vedum kažu da, umjesto da koristi svoje nenormalne profite kao „politički instrument”, viškove profita treba izravno preusmjeriti u Vladin mirovinski fond Global, norveški suvereni fond bogatstva, gdje će biti sačuvani za buduće generacije Norvežana. Ovaj stav usklađen je s dugoročnim norveškim opredjeljenjem za očuvanje fiskalne održivosti, što je primjerice potvrđeno pravilom da se u proračun svake godine može prebaciti najviše 3% vrijednosti fonda.

Međutim, stav Støre-a i Veduma je kratkovidan u trenutnom kontekstu. Na kraju krajeva, što bi moglo više naškoditi budućim generacijama Norvežana od neuspjeha u očuvanju demokracije, slobode i vladavine prava u Europi?

> Napad na plinovod Turski tok: Europa kao žrtva globalnog energetskog rata

Zadržavanje ratnih prihoda

U svakom slučaju, fiskalno pravilo je stvoreno kako bi se spriječili domaći makroekonomski problemi (poput aprecijacije tečaja i prekomjerne inflacije), koji ne bi nastali ako bi se sredstva izravno prebacila Ukrajini. Voditelji odgovorni za njegovo uspostavljanje — uključujući bivšeg norveškog premijera i bivšeg glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga — zasigurno nisu mogli zamisliti da će norveška vlada jednog dana koristiti to pravilo kao opravdanje za zadržavanje ratnih prihoda.

Norveška je pružila ključne energetske isporuke Europi u trenutku nužde. No, u čistom fiskalnom smislu, može se tvrditi da je zemlja više podržavala Rusiju, jer je njezino zarobljeno tržište plina (za koje nije ništa učinila da ga stvori) ograničavalo sposobnost svojih susjeda da podignu poreze za financiranje rata, dok je Norveška suzdržana u slanju pomoći Ukrajini. U međuvremenu, Norveška se enormno obogatila kroz povrate od izravnih ulaganja vlade u naftna i plinska polja, dividende od udjela u paradržavnoj naftnoj tvrtki Equinor, te porezne prihode od naftnih tvrtki koje podliježu marginalnoj stopi poreza od 78% na njihove profite.

Prijetnje liberalnoj demokraciji i s istoka i sa zapada

Odbijanje korištenja ovog ratnog viška za podršku ukrajinskoj obrani i obnovi odražava kratkovidnu perspektivu koju bi vlada Norveške trebala napustiti. Unatoč našoj opreznosti u pristupanju Europskoj uniji, mi Norvežani smo dio, i ovisni o, europskoj zajednici. Umjesto da se isključivo fokusira na uske domaće interese, norveška vlada mora početi razmatrati dobrobit cijele Europe. Rastuće prijetnje liberalnoj demokraciji – koje dolaze ne samo od našeg velikog susjeda na istoku, već i od našeg velikog saveznika preko Atlantika – čine ovaj pomak još hitnijim”.

> Trump obustavio razvojnu pomoć Ukrajini; nevladine organizacije u strahu kako će preživjeti

Izvor: Narod.hr/The Kyiv Independent