EU od 2022. uplatila Rusiji 200 milijardi eura za naftu i plin

Gotovo tri godine otkako su ruski projektili počeli padati diljem Ukrajine, Europa i dalje kupuje velike količine moskovske nafte i plina, pomažući tako puniti ratni proračun Kremlja. Od 2022. do danas EU je uplatila Rusiji 200 milijardi eura za naftu i plin, neposredno financirajući rat kojega vodi protiv Ukrajine. Sada Poljska želi pritisnuti te prihode.

Varšava, jedan od najbližih saveznika Kijeva, nada se iskoristiti svoje predsjedanje političkom agendom Europske unije kako bi ukazala na količinu goriva koje Unija još uvijek uvozi. Pokrećući novu kampanju protiv uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i nuklearne tehnologije.

>Tusk će održati sastanke s liderima EU-a i NATO-a o mogućim posljedicama Trumpove pobjede

Tuskova vlada preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a

Vlada desnog centra Građanske koalicije, koju predvodi premijer Donald Tusk, preuzet će šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a 1. siječnja. S obzirom na to da se druge velike ekonomije poput Francuske i Njemačke suočavaju s političkim kaosom kod kuće, Ukrajinci i njihovi najbliži saveznici unutar Unije gledaju prema Varšavi da preuzme inicijativu.

“Imamo velika očekivanja od poljskog predsjedanja Vijećem,” rekao je Vladyslav Vlasiuk, koordinator za sankcije i savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “Od učionica do upravnih odbora, Poljaci i Ukrajinci svakodnevno rade na oblikovanju svoje zajedničke budućnosti, stoga su naša očekivanja za nastavak suradnje u ovom ključnom području vrlo visoka.”

>U Moldaviji izvanredno stanje zbog mogućeg prekida opskrbe ruskim plinom

EU je potrošila više od 200 milijardi eura na rusku naftu i plin od 2022.

Prema Centru za istraživanje energije i čisti zrak sa sjedištem u Helsinkiju, EU je kolektivno potrošila više od 200 milijardi eura na rusku naftu i plin od početka napada Rusije na Ukrajinu 2022. Iako postoje opće restrikcije poput embarga na uvoz sirove nafte morskim putem, još uvijek postoje značajne rupe, a kupnje nekih vrsta goriva su u porastu. Osim toga, postoje upozorenja da Rusija otvoreno krši zapadni cjenovni plafon koji ograničava iznos koji može naplatiti za svoju naftu.

Tusk je ranije pozvao na “najšire moguće sankcije” protiv Moskve te je signalizirao da želi povećati prepreke za uvoz ruskog LNG-a u EU. Kao i ciljati nuklearnu tehnologiju i opskrbni lanac goriva koji i dalje donosi prihod Kremlju.

Poljski premijer dugo se zalaže za stroža ograničenja. U veljači 2022., nekoliko dana nakon što je Rusija započela svoj opći napad na Kijev, bivši predsjednik Europskog vijeća kritizirao je zemlje EU-a koje su oklijevale sa sankcijama. Nazvao ih je “sramotnima”. Prozvao je tada Mađarsku, Njemačku i Italiju. Prijašnji paketi energetskih sankcija nisu uspjeli postići dogovor o ambicioznijim mjerama, koje zahtijevaju jednoglasnost svih članica da bi stupile na snagu. Međutim, sada bi se mogla otvoriti vrata za jaču provedbu.

>Ukrajina prekida tranzit plina preko Bratstva: Kako će se to odraziti na EU i Rusiju?

Zemlje EU-a će biti obvezne blokirati daljnju prodaju ruskog plina koji prolazi kroz njihove luke

Poljsko predsjedanje podudara se s dolaskom nove Europske komisije, a dužnosnici žele pokazati da mogu učiniti više. Dan Jørgensen, bivši danski ministar za klimu koji sada upravlja energetskom politikom bloka, obećao je u prvom tromjesečju 2025. godine predstaviti “plan” za postupno ukidanje ovisnosti o Rusiji. Prema dokumentima pripremljenim prije njegovog saslušanja za potvrdu, taj plan mogao bi uključivati i ukapljeni prirodni plin (LNG) i nuklearno gorivo.

Nove restrikcije EU-a na reeksport ruskog LNG-a, usvojene u prethodnom paketu sankcija, također će stupiti na snagu prvih mjeseci 2025. godine. To znači da će zemlje EU-a biti obvezne blokirati daljnju prodaju prirodnog plina koji prolazi kroz njihove luke. To bi moglo stvoriti logističke probleme za moskovsku flotu tankera. Belgija i Francuska, dva glavna čvorišta za ovu trgovinu, već su izrazile namjeru provesti nova pravila.

Postoji opasnost rebrendiranja ruskog plina

Govoreći za POLITICO, belgijska ministrica energetike Tinne Van der Straeten izjavila je da blok treba obnovljen fokus na “transparentnost”. Odnosno razumijevanje pravog podrijetla goriva. U tom smislu Belgija je podnijela prijedlog za razmatranje tijekom poljskog predsjedanja kako bi se to postiglo. “Moramo biti sposobni pratiti molekule, jer na kraju svi imamo zajednički cilj postupnog ukidanja ruskih goriva,” rekla je. “Ako želite plan za potpuno ukidanje ruskih goriva, morate znati kamo ona odlaze.”

Međutim, prema Mariji Shagini, stručnjakinji za sankcije protiv Rusije pri Međunarodnom institutu za strateške studije, iako poljsko predsjedanje pruža “dobru priliku” za pooštravanje postojećih restrikcija, “osim LNG-a, ostalo je malo velikih sankcija koje se još mogu uvesti.”

“Glavni problem s trenutnim režimom sankcija protiv Rusije je što mu nedostaje krajnji cilj,” rekla je. “Sankcije se uvode reaktivno i postupno, kad god Rusija prijeđe neku novu crvenu liniju.”

>Kako je rat u Ukrajini pomogao u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana

Mađarska stvara probleme oko sankcija na fosilna goriva

No, svaka temeljita reforma trgovinskih odnosa EU-a s Moskvom naići će na veliku prepreku u obliku Mađarske. Budući da je premijer Viktor Orbán obećao suprotstaviti se svakom novom pritisku na rusku energiju, posebno sankcijama na civilni nuklearni sektor. Budimpešta je sklopila sporazum s ruskom državnom atomskom energetskom tvrtkom Rosatom o proširenju nuklearne elektrane Paks. Time se obvezala na desetljeća dug odnos s Kremljom.

2023. godine prvi put se razmatrala mogućnost novih ograničenja, čemu se mađarski premijer Viktor Orban usprotivio. “Nećemo dopustiti da se provede plan uključivanja nuklearne energije u sankcije. To ne dolazi u obzir”, kazao je Orban.

S druge pak strane, potencijalno rješenje moglo bi biti blokiranje novih zajedničkih projekata s Rosatomom. To bi dugoročno utjecalo na udaljavanje od ruske nuklearne industrije.

>Ništa od sankcija: Mađarska pregovara o većim isporukama ruskog plina

Europa bi mogla kupovati plin od Amerikanaca

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću također donosi nove izazove i prilike za Poljake. Trump je obećao posredovati u postizanju sporazuma za okončanje rata u Ukrajini. No, obećao je i povećati američki izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu, koristeći slogan “buši, samo buši” kao dio svoje kampanje.

Kako bi izbjegla trgovinski rat s Washingtonom, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi EU mogla tražiti suradnju s Trumpovom administracijom, kako bi okončala ovisnost o Moskvi za opskrbu plinom.

>Moskva upozorava: Europljani će plaćati skuplji plin ako Ukrajina ne pristane na tranzit

“Zašto ga ne bismo zamijenili američkim LNG-om, koji je jeftiniji za nas i snižava naše cijene energije? To je tema o kojoj možemo razgovarati, posebno u kontekstu našeg trgovinskog deficita,” rekla je na summitu u Budimpešti prošlog mjeseca.

Iako specifična ograničenja za uvoz LNG-a za domaću upotrebu nikada nisu bila predložena i Mađarska bi im odmah stavila veto, povećanje eksploatacije plina u SAD-u moglo bi stvoriti tržišni poticaj za prekid kupovine od Moskve. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se oslanja na europske kupnje fosilnih goriva za financiranje rata u Ukrajini, to bi mogla biti loša vijest, piše Politico.

>Sjeverni tok: Tko ga je uništio i zašto? Tko je profitirao, a tko izgubio?

Izvor: narod.hr/Politico