Ukrajina krajem godine prekida tranzit ruskog plina preko plinovoda Bratstvo. Odlučila je naime, da neće produžiti ugovor s Rusijom nakon njegovog isteka 31. prosinca ove godine. To znači da će europske zemlje koje su do sada dobavljale ruski plin preko plinovoda Bratstvo, morati pronaći neki drugi način kako da dođu do plina. Odluka Ukrajine motivirana je ciljem da se Rusiji smanje prihodi od prodaje fosilnih goriva kojima, među ostalim financira rat.
Osim što bi Rusija ovaj put mogla zaista osjetiti sankcije, ova odluka ide u prilog i zelenoj strategiji Europske unije koja ima za cilj do kraja 2030. uvelike smanjiti ili prestati uvoziti fosilna goriva iz Rusije, kako bi ih zamijenila s obnovljivim izvorima energije.
Ukrajina je sredinom godine zaprijetila da će zaustaviti dotok nafte preko naftovoda Družba, najvećeg naftovoda na svijetu, no onda je pod pritiskom odustala od te odluke. U konačnici je odlučila da će se ipak pridržavati bilateralnih sporazuma sklopljenih s europskim zemljama sve do isteka ugovora 2029. godine. Zemlje EU-a koje su se najviše našle na meti su Mađarska, Slovačka, Češka i Austrija. Sve one su po pitanju fosilnih goriva, nastavile svoju suradnju s Rusima, stavljajući interese svoje zemlje ispred nametanja sankcija Rusiji.
>Zaokret Kijeva: Ukrajina će ipak nastaviti propuštati rusku naftu u Europu
Mađarska će ruski plin dobavljati Turskim tokom
Nakon što Ukrajina ugasi tranzit ruskog plina preko plinovoda Bratstvo, Mađarska, koja i dalje želi isključivo ruski plin, dobavljat će isti južno, preko Turskog toka. Nedavno je potpisala ugovor o većim isporukama s ruskim Gazpromom.
Plinovod Turski tok trebao bi Mađarskoj osigurati nesmetanu opskrbu i nakon isteka rusko-ukrajinskog ugovora o tranzitu plina, koji bi trebalo stupiti na snagu krajem godine.
Mađarska će kupnjom plina u potpunosti iskoristiti kapacitete Turskog toka. Lani joj je preko tog plinovoda isporučeno 5,6 milijardi kubičnih metara plina. A ove godine će od Gazproma stići ukupno 6,7 milijardi kubičnih metara plina.
Kad su u pitanju sankcije Rusiji, Mađarska nije bila spremna ni na prekid transporta ruske nafte preko naftovoda Družba. Alternativa je bila da uvozi naftu preko Jadranskog naftovoda, ali je zaključila da bi to za nju bilo ekonomski štetno. Mađari su ustvrdili da bi Mađarska bila prepuštena manipulaciji Hrvatske. MOL je izrazio zabrinutost da bi Hrvatska mogla iskoristiti ratnu situaciju povećanjem tranzitnih naknada za Jadranski plinovod, što MOL-u nije prihvatljivo.
>Ništa od sankcija: Mađarska pregovara o većim isporukama ruskog plina
Značaj Turskog toka u kontekstu sukoba s Ukrajinom
Jedan od najvećih energetskih projekata na području Europe, projekt plinovoda Turski tok (koji zaobilazi Ukrajinu) ruski predsjednik Putin najavio je 1. prosinca 2014. godine. Iste godine kada je Rusija anektirala Krim te kada su u Donbasu izbili sukobi između ukrajinskih snaga i proruskih separatista. Separatisti su proglasili tada neovisne republike – Donjecku Narodnu Republiku (DNR) i Lugansku Narodnu Republiku (LNR).
Turski i Sjeverni tok bili su projekti koji su omogućili Rusiji da ojača svoj položaj na gospodarskoj i političkoj karti Europe. No, već nakon 2014. godine, a posebice eskalacijom rata 2022. gospodarska snaga Rusije u Europi počinje slabiti. Nakon uništenja Sjevernog toka i zatvaranja plinovoda Bratstvo, jedan od oslonaca Rusiji će biti Turski tok te nekolicina europskih zemalja koje joj i dalje poklanjaju povjerenje.
>Sjeverni tok: Tko ga je uništio i zašto? Tko je profitirao, a tko izgubio?
Turski tok su svečano otvorili Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdoğan u Istanbulu u siječnju 2020. godine.
Plinovod Turski tok transportira ruski prirodni plin u Tursku i Europu. Počinje u Rusiji, prelazi Crno more i dolazi do Turske. Odatle se grana u dva dijela: jedan opskrbljuje Tursku, dok drugi nastavlja prema Europi. Ukupna dužina plinovoda Turski tok je oko 930 kilometara. Ima ukupni kapacitet od oko 31,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, pri čemu je polovica namijenjena turskom tržištu, a druga polovica europskim kupcima.
Za Rusiju ovaj je projekt od posebnog značaja jer proširuje njezine izvozne rute prema Europi, zaobilazeći Ukrajinu. S druge pak strane, za Tursku, ovaj plinovod jača njezinu ulogu kao energetskog čvorišta, pružajući i domaću energetsku sigurnost te potencijalne prihode od tranzita. Za Europu, posebno jugoistočnu Europu, Turski tok se smatra načinom diversifikacije opskrbe plinom i jačanja energetske sigurnosti.
>Plinovod Turski tok dio velike ekspanzije Rusije prema Europi
Zemlje koje dobavljaju plin preko druge linije Turskog toka
Bugarska je ključna tranzitna zemlja za Turski tok, putem kojeg dobiva i prosljeđuje ruski plin prema jugoistočnoj Europi. U travnju 2022. Rusija je obustavila isporuku plina Bugarskoj jer Bugarska nije pristala plaćati plin u rubljama, što je bio dio ruskog odgovora na zapadne sankcije.
Nakon prekida opskrbe, Bugarska je ubrzala diversifikaciju svojih izvora energije. Potpisala je ugovore o opskrbi plinom iz Azerbajdžana preko Transjadranskog plinovoda (TAP), kao i s tekućim prirodnim plinom (LNG) iz Grčke.
Zemlja koja se opskrbljuje ruskim plinom preko Turskog toka je Srbija. Ona dobiva značajan dio svog prirodnog plina iz Turskog toka, što smanjuje njezinu ovisnost o starim tranzitnim rutama kroz Ukrajinu. Ruski plin ulazi preko Turske i Bugarske u Srbiju preko Balkanskog toka koji je dio plinovoda Turski tok, a otvoren je početkom 2021. godine. Srbija je nedavno potpisala novi ugovor s Gazpromom unatoč pritiscima Europske unije da uvede sankcije.
Mađarska je također uključena u mrežu opskrbe Turskim tokom i dobiva ruski plin kroz ovu rutu.
Plin iz Turskog toka ujedno može biti preusmjeren i prema Grčkoj kroz postojeću mrežu. Sjeverna Makedonija isto tako dobavlja plin koji prolazi kroz mrežu koja je povezana s Turskim tokom. A preko Turskog toka dolazi i dio opskrbe Bosne i Hercegovine.
>Srbija potpisala sporazum s ruskim Gazpromom: Nabavlja 400 milijuna kubičnih metara plina
Osim Mađarske, Slovačka, Austrija i Češka ovisne su o ruskom plinu
Premda su mnoge zemlje Europske unije odustale od ruskog plina, uz Mađarsku Slovačka, Austrija i Češka nisu pokazale te namjere. Navodno iz financijskih, a ne političkih (rusofilnih) razloga. Ruski plin je ekonomičniji, a žele izbjeći i visoke tranzitne naknade za alternativne isporuke.
Slovačka, Austrija i Češka ruski plin dobavljaju preko plinovoda Bratstvo čiju isporuku Ukrajina zaustavlja istekom ugovora s Rusijom 31.12. ove godine. Rusija je do sada zarađivala oko tri milijarde dolara od tranzita plina preko ukrajinskih plinovoda. Gazprom bi, naime, mogao isporučivati plin drugim rutama, primjerice Turskim tokom ispod Crnog mora, no njegovi kapaciteti nisu dovoljni da potpuno nadomjesti plinovod Bratstvo. Bez obzora na to, ove države bi se svakako mogle snaći i na druge načine, primjerice dobavljati ruski plin zaobilaznim putem preko Srbije i Bugarske.
>Ukrajina prijeti Europi energetskom krizom, prekida tranzit plina s Rusijom
U izvješću kojeg je nedavno objavio Centar za proučavanje demokracije i Centar za istraživanje energije i čistog zraka navodi se kako je Češka potrošila više od sedam milijardi eura na rusku naftu i plin od početka invazije. Što je više od pet puta više od 1,29 milijardi eura koliko je dala Ukrajini. No, istina je da je mogla pronaći druge načine opskrbe energijom. Češka primjerice, može uvesti dovoljno plina iz Norveške putem plinovoda u Njemačkoj. Također može kupovati ukapljeni prirodni plin (LNG) preko novog plutajućeg terminala u Eemshavenu u Nizozemskoj.
Austrija je naime, uspjela pronaći alternativu ruskom plinu. Još prije nego je Volodimir Zelenski najavio da neće produžiti ugovor s Rusima, Austrija je računala na slične scenarije. Umjesto ruskog plina, čiji je udio u austrijskom uvozu u prosincu 2023. bio 98 posto, Austrija je pronašla rješenje u norveškom plinu. S njim je već početkom godine popunila svoja skladišta s 80 posto.
>Kako Rusija izvozi plin u Europu preko Ukrajine i hoće tomu uskoro biti kraj?
Ukrajina je spremna isporučivati plin, ali ne ruski
Ukrajina neće produžiti ugovor s Rusijom o tranzitu plina jer na taj način želi spriječiti financiranje rata. Svjesna da to može izazvati energetsku krizu jer su pojedine zemlje u Europi ovisne o ruskom plinu, ponudila je drugo rješenje. No ono nije svima prihvatljivo, što se najbolje vidi na primjeru Mađarske i Slovačke.
Ukrajina je otvorena za prijenos neruskog plina ukrajinskim plinovodima, primjerice iz središnje Azije, ako se sklope odgovarajući sporazumi. Alternativa je plin iz Kazahstana ili Azerbajdžana, pod uvjetom da se ispune logističke potrebe i ugovorni sporazumi. Ukrajina bi bila spremna olakšati njegov transport sve dok postoje potrebni logistički i ugovorni okviri. Na ovaj način plin bi ipak pristizao u Europu, a Rusija bi gospodarski bila pogođena, što bi joj otežalo poziciju u ratu. Druga stvar je pak, porijeklo samog plina koji bi pristizao plinovodima u Europu. Kao i koje će sve načine pronaći Rusija da njezin plin ipak ostane u prvom planu.
