Srbija i Rusija potpisale su sporazum o kupnji plina za predstojeću zimu. Unatoč nastojanjima da se plin nabavlja iz drugih izvora, Srbija je izabrala i Gazprom. Direktor državnog poduzeća Srbijagas Dušan Bajatović s direktorom Gazproma, Alexeyem Millerom, potpisao je sporazum u Sankt Petersburgu.
> Ukrajina prijeti Europi energetskom krizom, prekida tranzit plina s Rusijom
Dogodilo se to povodom skupa “Internacionalni foruma za plin”, donosi „The Kyiv Independent“. U svibnju 2022., netom nakon ruskog napada na Ukrajinu, Srbija je potpisala trogodišnji ugovor koji ističe naredne 2025. godine. Bajatović je obećao razmotriti konačno potpisivanje novog ugovora u prvom kvartalu iduće godine.
Srbija dogovorila novi posao s Gazpromom
Miller i Bajatović su razgovarali i o proširenju podzemnog spremnika plina u Banatskom Dvoru u sjevernoj Srbiji. Nakon proširenja, Srbija će moći uskladištiti 750 milijuna kubičnih metara plina. Projekt je već započeo. Srbija ga je s Gazpromom dogovorila 8. listopada ove godine. Ovaj pothvat napravit će se ruskom tehnologijom.
Ukrajinski medij piše: „Srbija, koja održava dobre odnose s Moskvom, izrazito je ovisna o ruskom plinu. Troši otprilike 2 i pol milijarde kubičnih metara godišnje. Gotovo sve osigurava Gazprom. Odnosno riječ je o 2 milijarde kubičnih metara. Ruski plin u Srbiju dolazi Turskim i Balkanskim tokom koji zaobilaze Ukrajinu i dovode plin do srednje Europe“.
> Rusija izdala popis zemalja s destruktivnim stavovima, među njima i Hrvatska
Nadalje, „The Kyiv Independent“ kaže: „Ukrajina će tranzitni ugovor s Gazpromom okončati krajem ove godine. Mnoge zemlje EU-a već se odmiču od ovisnosti o ruskom plinu, poput Hrvatske i Slovenije. Mađarska, koja je također zadržala dobre odnose s Rusijom, još uvijek uvozi ruski plin preko cjevovoda kroz Ukrajinu i putem Turskog toka“.
Srbija pod pritiskom EU traži alternativu
Naime, i Beograd je počeo, pod pritiskom EU-a, tražiti alternativu. Iako nikada nije uvela sankcije Rusiji, Srbija se želi priključiti Europskoj uniji. Odnosno, važe između Istoka i Zapada. U studenom 2023. Beograd je potpisao ugovor s Bakuom (Azerbajdžan) za 400 milijuna kubičnih metara u periodu od 2024. do 2026. godine. Međutim, od 2027. od Azerbajdžana bi trebala kupovati milijardu kubičnih metara plina.
Također, sa Sjevernom Makedonijom Srbija je potpisala ugovor o sporazumijevanju oko 70 kilometara dugog cjevovoda kojim bi se povezala s LNG terminalom u Alexandroupolisu u Grčkoj. Tranzitni sporazum je postignut i s Rumunjskom.
