Washington i Moskva vode razgovore o ponovnom pokretanju plinovoda Sjeverni tok, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Kremlj nastoji ponovno steći uporište u Europi usred mogućnosti primirja u Ukrajini.
Plinovodi Sjeverni tok, koji su ranije transportirali plin iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora, dignuti su u zrak u navodnom činu sabotaže krajem 2022. godine.
“Postoje razgovori o Sjevernim tokovima,” rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju Kanal jedan, prema prijepisu koji je u srijedu podijelilo njegovo ministarstvo. “Vjerojatno će biti zanimljivo hoće li Amerikanci iskoristiti svoj utjecaj na Europu i natjerati je da ne odbije ruski plin.”
Prije potpune invazije na Ukrajinu, Moskva je osiguravala 40 posto uvoza plina Europskoj uniji. Time je imala golem utjecaj na opskrbu energijom u bloku. Iako je EU od tada smanjila tu ovisnost za otprilike dvije trećine, pitanje i dalje ostaje osjetljivo za Kijev. Kupovina nafte i plina ostaje ključni izvor financiranja ruskog ratnog stroja.
>Sjeverni tok: Tko ga je uništio i zašto? Tko je profitirao, a tko izgubio?
Američki investitori bi obnavljali Sjeverni tok koji je najvjerojatnije raznesen od SAD-a
Prošlog mjeseca Financial Times izvijestio je da je Moskva angažirala bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi ponovno pokrenula opskrbu Europe plinom preko Sjevernog toka. To se, prema izvješću, odvija uz podršku američkih investitora.
Njemačka je do sada pružala otpor obnovi plinovoda. “Razgovor o potencijalu Sjevernog toka 2 potpuno je pogrešan smjer rasprave,” izjavio je prošlog tjedna u Bruxellesu odlazeći njemački ministar gospodarstva Robert Habeck.
No, sve su jači znakovi da bi sljedeća njemačka vlada mogla zauzeti drugačiji stav. Ključni dužnosnici iz redova desnog centra, uključeni u koalicijske pregovore prošlog tjedna, rekli su za Politico da bi se Njemačka mogla vratiti ruskom plinu nakon što se osigura mir u Ukrajini.
Lavrov je u srijedu izjavio da postoji “interes za obnovu normalne opskrbe Europe energijom”.
>Lavrov optužuje: SAD su izravno umiješane u miniranje plinovoda Sjeverni tok
Strah od ponovne energetske ovisnosti o Moskvi
Unatoč interesu za obnovu plinovoda, neke zemlje EU-a strahuju od ponovne ovisnosti o Moskvi.
“To je loše za Europu,” rekao je jedan europski diplomat, kojem je odobrena anonimnost kako bi mogao govoriti otvoreno. “Ako Europa želi podržati Ukrajinu, zašto bi se ponovno oslanjala na ruski plin?” Dodao je da su razgovori o Sjevernom toku koji se vode bez europskog sudjelovanja “ludost”.
“Ovo bi trebalo biti strogo europsko pitanje,” dodao je drugi diplomat EU-a.
Trumpov utjecaj i ekonomski imperijalizam
Ove izjave dolaze u trenutku kada odnosi između SAD-a i Rusije postaju manje napeti nakon izbora predsjednika Donalda Trumpa u studenom prošle godine. Dvije sile trenutno pregovaraju o prekidu vatre u Ukrajini. No, Washington je iskoristio pregovore kako bi raspravljao o “ogromnim gospodarskim ugovorima” u budućnosti između dviju zemalja.
Istovremeno, ovaj potez izaziva zabrinutost da bi Trumpova administracija mogla povećati svoj utjecaj na Europsku uniju. “Žele nas stjerati u kut” s “dodatnim slojem ovisnosti”, rekao je treći diplomat EU-a. To je, dodao je, “ekonomski imperijalizam”.
Bruxelles je također obećao nastaviti sa svojim ciljem postupnog ukidanja uvoza ruskih fosilnih goriva do 2027. godine, na veliko nezadovoljstvo Lavrova.
“Takvi ljudi poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kažu da nikada neće dopustiti obnovu Sjevernih tokova.” Takve ljude, dodao je, “ili je pogodila bolest ili su suicidalni”.
Glasnogovornik Komisije odbio je komentirati Lavrove izjave. No, europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen inzistirao je da Bruxelles ne razmatra povratak na uvoz ruskih energenata.
“Ne postoji nikakva promjena u politici EU-a prema Rusiji kada je riječ o energiji,” rekao je prošlog tjedna novinarima. “Želimo biti neovisni o uvozu energije iz Rusije.”
>Sjeverni tok 2 potpuno završen zašto je više od običnog plinovoda?
Pravne i tehničke prepreke oko obnove plinovoda
Ipak, svaki pokušaj obnove plinovoda suočava se s brojnim pravnim i logističkim preprekama.
Trenutno je neoštećena samo jedna od četiri cijevi, koje bi zajedno mogle pokriti 30 posto godišnje potražnje EU-a za plinom. To znači da bi ostale prvo trebalo popraviti.
“Tehnički i financijski to bi bilo izvedivo,” rekao je Jacopo Maria Pepe, viši analitičar na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove. Dodao je da bi to značilo da bi svaki američki investitor kupovao plin iz Rusije prije nego što bi ga preprodao Europi pod američkom markom.
No, za to bi možda bilo potrebno novo pravno certificiranje plinovoda u zemljama poput Njemačke. “To bi bilo teško,” rekao je, jer zahtijeva “prihvaćanje od strane nekoliko aktera, posebno u Europi, koji nisu nužno na istoj liniji s Moskvom i Washingtonom.”
>Ukrajina prekida tranzit plina preko Bratstva: Kako će se to odraziti na EU i Rusiju?
Moskva pred ključnom odlukom: Ustupiti kontrolu ili zadržati energetski utjecaj?
Za Moskvu bi to također značilo odustajanje od svojih cijenjenih plinovoda. Neovisno o tome hoće li američki investitori kupiti Sjeverni tok 2 prije pravnog roka ili nakon njega, rekao je Pepe, to bi američkim podupirateljima dalo kontrolu nad ruskim izvozom plina putem cjevovoda — što je Moskva povijesno strogo čuvala.
“To bi značilo temeljni zaokret u ruskoj i Putinovoj energetskoj vanjskoj politici,” dodao je. “Međutim, ne može se isključiti, ako postoji politička volja”, piše Politico.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Politico
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.