“Majčinska mirovina” je mjera kojom se nastoji poboljšati položaj žene u svijetu rada. Koliko broj djece utječe na visinu mirovine?
Obračun godina radnog staža dostatnog za umirovljenje nije podložan istim kriterijima za muškarce i žene. Razlog tomu je niz čimbenika, a ovdje ćemo obratiti pažnju na onaj koji je prirodno specifičan za žene: broj rođene djece.
Opći uvjeti za mirovinu i godine staža
Ponajprije podsjetimo se na odnos staža i umirovljenja uopće. Primijetimo pritom kako se opći uvjeti za mirovinu ponajprije određuju prema modelu za radno aktivnog muškarca, a tek izvedeno od toga za ženu.
Zakonom o mirovinskom osiguranju, propisano je da pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac) i najmanje 15 godina mirovinskog staža. U tom smislu staž osiguranja se računa za razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu, a iznimno i razdoblje u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, smatra se razdobljem provedenim u punom radnom vremenu.
>Doznajte koliko će vam iznositi mirovina
Pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. dobna granica za ostvarenje prava na ovu mirovinu se povećava na 61. godinu života. Ova mirovina ostvaruje se bez uvećanja i bez umanjenja.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac).
Nejednaki uvjeti za muškarce i žene
Za žene je izvršeno postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu i povećanje mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu.
>Zašto vi ne upravljate svojim novcem – kako funkcionira mirovinski sustav?
Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža I 64 godine života. Projekcija do 2027. godine je da se ta granica podigne na 65 godina starosti, dok godine radnog staža ostaju iste.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu žena danas stječe kad navrši 59 godina i ako ima 34 godine staža, dok bi 2027. godine ta granica bila podignuta na 60 godina starosti i 35 godina staža.
Koju ulogu u broju godina staža za žene igraju djeca?
“Majčinska mirovina”
Prije 5 godina, Mirovinskom reformom Hrvatska je uvela “majčinsku mirovinu”. Za svako rođeno dijete novim umirovljenicima računa se šest mjeseci. Treba napomenuti pritom kako to pravo osim majki mogu iskoristiti i očevi te posvajatelji koji su se brinuli o djetetu tijekom njegovih prvih šest mjeseci. Pravo mogu koristiti sve majke koje idu u mirovinu od siječnja 2019. nadalje. Treba napomenuti kako se dodatni staž na djecu dodaje tek nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, a ne unaprijed za odlazak u samu mirovinu.
Na ovaj način žene mogu ostvariti do dva posto veću mirovinu, odnosno na prosječnu mirovinu oko 6,64 eura po djetetu, odnosno 79,63 eura godišnje. Naravno, to ovisi o plaći za koju je radila pa tako 19,91 eura za troje djece na mirovnu može očekivati majka koja je radila za plaću od najmanje 730 eura.
U ovom trenutku majčinsku mirovinu prima 75 tisuća žena, točnije: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe da su “na dan 4. prosinca 2023. evidentirana 74.992 korisnika mirovine kojima se u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete”.
Andrej Plenković najavio je prošle godine da će podebljati majčinski mirovinski staž sa šest mjeseci na godinu dana za svako rođeno dijete koji dobivaju žene kod odlaska u mirovinu. Dio je to buduće strategije koja tek mora proći javnu raspravu, nakon kojoj bi eventualno slijedila promjena zakona. Naravno, u ovom trenutku to može biti samo predizborno obećanje, jer ne znamo kako će stajati stvari nakon izbora.
Ova mjera je u funkciji opće politike izjednačenja mirovinskih uvjeta za žene i muškarce u EU, a, kako pokazuju gornje projekcije, cilj je ostvariti jednakost godina staža potrebnih za odlazak u mirovinu i jednakost visine mirovine.
*Ovaj dokument (objava) izrađen je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti korisnika i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta davatelja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa