Mala izlaznost birača zabrinjava: Zašto se izbjegava uvođenje e-glasovanja?

Završeni lokalni izbori u fokus javnosti su, osim pobjednika i gubitnika, stavili izlaznost birača i s tim povezan legitimitet izabranih dužnosnika. Naime, ako je izlaznost u prvom krugu bila zabrinjavajuća, podaci iz drugog kruga i dodatni pad političke participacije pokazali su se alarmantnim. Primjerice, u glavnom gradu Zagrebu u drugom je krugu izašlo je tek 34,47% birača. Slične brojke zabilježene su i diljem RH. Za usporedbu, drugi krug 2021. imao je bitno višu izlaznost – 45,07%. Još poraznije od nezainteresiranosti građana za izborni proces je inertnost političkih elita koje, čini se, ovakva “poruka” birača ne uzbuđuje previše. Iz DIP-a, tijela zaduženog za provedbu izbora, puštaju se probni baloni o uvođenju obaveznog glasovanja, ali nitko pa ni oni ne spominju uvođenje elektroničkog glasovanja.

Radi se o jednostavnijem, pristupačnijem, bržem i dugoročno jeftinijem načinu glasovanja koje je već dostupno u nekim državama poput Estonije. Podsjetimo, za uvođenje elektroničkog glasovanja zalaže se već više od desetljeća udruga U ime obitelji. Njihove su inicijative dosad nailazile na nepremostiv zid i opstrukcije vladajućih političkih elita.

>Pandemija pokazala kako Hrvatska ima uvjete za elektroničko glasovanje: Evo kako se radi u ostalim članicama EU

Što je elektroničko glasovanje?

Kao što samo ime i govori elektroničko glasovanje je glasovanje koje se obavlja putem interneta, a ne zaokruživanjem kemijskom olovkom na glasačkom listiću. Birač u tom slučaju ne mora dolaziti na biračko mjesto ispuniti glasački listić i ubaciti ga u glasačku kutiju, nego svoj glas daje klikom putem osobnog računala ili mobilnog telefona. Naziva se još i internetskim glasovanjem, online glasovanjem ili engleskom riječi eVoting.

Prednosti elektroničkog glasovanja je taj što je pristupačniji, proces glasovanja i prebrojavanja glasova je pojednostavljen i ubrzan, a ovakav je način i jeftiniji od postojećeg.

Elektroničko glasovanje u svijetu

Estonija je jedina država EU u kojoj je e-glasovanje u potpunosti zaživjelo, ali postoje i one koje su pokušale eksperimentalnu fazu ili koriste taj tip glasovanje samo za neke izbore ili samo u nekim dijelovima države.

U Estoniji je na izborima 2019. godine 43 posto glasača odabralo taj način glasovanja. Njihova iskustva pokazuju kako je glasovanje putem interneta upola isplativije do klasičnog.

>Elektroničko glasovanje uklonilo bi sva pitanja na koja DIP još uvijek nema odgovore

UiO se zalaže za elektroničko glasovanje još od 2014.

Elektroničko glasovanje kao važnu temu u javnosti prva je pokrenula udruga U ime obitelji.

Prijedlog za uvođenje elektroničkog glasovanja našao se u oba njihova prijedloga za sveobuhvatnu promjenu izbornog zakonodavstva, 2014. u sklopu inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” i 2019. kada je pokrenuta inicijativa “Narod odlučuje”.

Platforma postoji: e-Građani

Od 2014. u RH djeluje platforma e-Građani – digitalna platforma Republike Hrvatske koja građanima omogućuje siguran, jednostavan i centraliziran pristup uslugama javne uprave putem interneta. Preko ove platforme moguće je pristupiti elektroničkom zdravstvenom kartonu (e-Karton), izvaditi dokumente poput rodnog i vjenčanog lista, potvrde o nekažnjavanju…

Platforma e-Građani na koju pristup imaju svi biraču u RH mogla bi vrlo jednostavno, kada bi bilo političke volje, postati platforma za elektroničko glasovanje u RH.

HDZ i SDP složno protiv, građani za

U RH postoji očita razlika u stavu prema uvođenju elektroničkog glasovanja između građana i političke elite (HDZ i SDP). I dok su građani većinski za, HDZ i SDP zajedničkim snagama sabotiraju uvođenje njegovo uvođenje.

Rezultati istraživanja Znanstveno razvojne inicijative ZRIN iz 2022. godine pokazuju da velika većina građana želi uvođenje elektroničkog glasovanja. Postotak građana koji se izjasnio za ovu mogućnost je 70%. Njih 66% uvjereno je kako bi ta promjena bila moguća bez većih prepreka.

Prema istom istraživanju 74,3% ispitanika smatra da će se uvođenjem elektroničkog glasovanja povećati izlaznost na izbore. Njih 55,5% smatra da bi takav sustav provođenja izbora bio pošteniji.  56,1% ispitanih vjeruje da bi se tako povećao stupanj demokracije u RH. Najpoželjnijim sredstvom e-glasovanja građani ocjenjuju glasovanje putem mobilne aplikacije i preko sustava e-Građani ili sličnog, ali odvojenog sustava, dok su im najmanje poželjno sredstvo aparati za glasovanje na biračkom mjestu.

S druge strane najjače političke opcije HDZ i SDP već godinama opstruiraju inicijative koje se zalažu za uvođenje elektroničkog glasovanja. Sjetimo se samo bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića i njegove krađe referendumskih potpisa inicijative Narod odlučuje 2019. godine.

>Amerikanci od 1997. mogu glasovati iz svemira, Hrvati u 2020. nemaju dopisno i elektroničko glasovanje

Izvor: narod.hr