Matica hrvatskih sindikata osvrnula se na izjavu koju je guverner HNB-a Boris Vujčić dao u srijedu na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura gdje je izjavio kako se prednosti eura najbolje vide upravo u krizama te kako će zbog ulaska u euro hrvatskim građanima i poduzetnicima biti bolje.
“Euro je u krizama ranjiva i nestabilna valuta”
Matica hrvatskih sindikata poslala je priopćenje koje objavljujemo u cijelosti:
“Navedene izjave proturječe analizama i stajalištima globalnih ekonomskih autoriteta poput Josepha Stiglitza, Paula Krugmana, Ashoke Modya, itd., kao i domaćim ekonomistima poput Maruške Vizek, Ljube Jurčića i drugih, osobito mlađih obrazovanih ekonomista, koji upozoravaju na potpuno suprotne učinke eura. Upravo u krizama euro se pokazuje kao ranjiva i nestabilna valuta koja ne može osigurati pojedinim zemljama očuvanje inozemnih tržišta, spašavanje radnih mjesta i očuvanje proizvodnje.
> Sindikati Grbinu: Uklanjanje nepravde nije diskriminacija
“Euro kao faktor pogoršanja situacije”
Naime, euro je za vrijeme prijašnjih kriza bio faktor pogoršanja situacije u mnogim zemljama. Podaci demantiraju guvernera i pokazuju da su zemlje eurozone ekonomski prolazile lošije od zemalja izvan eurozone. Dovoljno je prisjetiti se situacije u Grčkoj, Italiji, Irskoj, Španjolskoj, Portugalu, ali i u zemljama poput Finske koje su bile snažno pogođene svjetskom financijskom krizom u Europi i zbog uvođenja eura ostale su bez alata, nužnih za prilagodbu kriznom šoku. Visoku cijenu su platili građani tih zemalja visokom nezaposlenošću, smanjenim životnim standardom i rastakanjem socijalne države, stvarajući temelj i za radikalizaciju političkih prilika.
“Pad u eurozoni”
Podaci pokazuju da je u periodu financijske krize od 2007.-2015. eurozona ostvarila rast od svega 0,6 posto, dok su europske zemlje izvan eurozone ostvarile rast od 8,1 posto, a SAD rast od 10 posto. U terminima BDP-a po glavi stanovnika eurozona je u promatranom periodu ostvarila pad od 1,8 posto, europske zemlje izvan eurozone rast od 1 posto, a SAD rast od 3 posto. Slično je i s produktivnošću.
“U Hrvatskoj se nije provela stručna rasprava”
U Hrvatskoj se nije provela ozbiljna javna stručna rasprava o mogućim negativnim aspektima uvođenja eura. Ekonomski autoriteti upozoravaju da je eurozona nedovršena kuća i u mnogim segmentima nefunkcionalan pothvat u kojeg slabije razvijene zemlje poput Hrvatske ne trebaju srljati. Dominirajući javnom raspravom, HNB i Vlada RH naglašavali su isključivo pozitivne aspekte, iako postoje upozorenja stručnjaka koja ukazuju da eurozona na trenutnom stupnju razvoja može za Hrvatsku značiti više štete nego koristi. Rekli bismo: Ne samo da Hrvatska nije spremna za eurozonu, nego niti eurozona nije spremna za zemlje poput Hrvatske.
“Guverner širi propagandu”
Postoje jasna upozorenja, proizašla iz povijesnih činjenica, koja ukazuju da euro može imati teške negativne posljedice na građane u vidu smanjenja plaća i rasta nezaposlenosti. Vlada i HNB uskraćuju javnost za taj segment priče, a ovakve izjave guvernera samo doprinose propagandi koja nije u interesu ljudi, radnika i poduzetnika u ovoj zemlji.
Prije nekog vremena guverner se poslužio sličnim neistinitim tvrdnjama. Iskoristio je činjenicu da ni u jednoj članici eurozone plaće nisu rasle manje od inflacije kao argument za usvajanje eura. Međutim, podaci poriču da je za navedeno zaslužan euro. Naprotiv, većina zemalja izvan eura imale su pozitivnije pokazatelje od onih koje su u euru. Slična je situacija i sa starim članicama EU-a koje su u euru ili izvan njega. Primjerice, prema odnosu između plaća i cijena od 2009. do danas nema razlike između Njemačke i Švedske, a Danska (koja nije uvela euro) stoji bolje od euroizirane Nizozemske te jednako kao i Austrija.
“Pristojno bi bilo istinito informirati”
Olako i nonšalantno iznošenje neistinitih tvrdnji i podataka te naglašavanje samo pozitivnih strana usvajanja eura, a prešućivanje ili zanemarivanje negativnih aspekata krajnje je zabrinjavajuće jer predstavlja ili svjesnu manipulaciju javnosti ili nemogućnost objektivnog sagledavanja cjelovite situacije. Teško je reći što je gore i opasnije.
Valuta je bitna sastavnica državnosti neke države, ona se ne mijenja svako malo, već obilježava epohu pa je stoga prilikom promjene valute pristojno da se o tome istinito, ozbiljno i odgovorno informiraju građani. U suprotnom može se tumačiti da se vitalni nacionalni interesi podvrgavaju partikularnim interesima bankarskog ili nekog drugog sektora.
U Zagrebu, 5.svibnja 2022. godine
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata
Matija Kroflin, makroekonomski savjetnik Matice”