Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu odbacio je pritužbu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i presudio da su mediji imali pravo pisati o njegovoj navodnoj umiješanosti u korupcijsku aferu Patria.
Odlučujući o tužbi Stjepana Mesića protiv Republike Hrvatske (zahtjev br. 45066/17), sud je u presudi pod brojem EHCR 158 (2023) objavljenoj u utorak, utvrdio kako u presudama na koje se žalio nisu prekršene odredbe članka 8. o pravu na privatnost Europske konvencije o ljudskim pravima.
Nije ugroženo pravo Mesića na privatnost
Predmet “Mesić protiv Hrvatske” odnosi se na Mesićevu tvrdnju da je medijskim napisima o njegovoj navodnoj upletenosti u korupcijski slučaj s tvrtkom Patria prekršeno njegovo pravo na privatnost. Hrvatski sudovi odbacili su njegove tužbe, nakon čega se obratio Europskom sudu za ljudska prava koji mu je ovom odlukom njegove tvrdnje također proglasio neutemeljenima.
Kako se navodi u presudi, slučaj se odnosi na članak objavljen na portalu Dnevno.hr u veljači 2015., u kojem se navodi da je Mesiću za vrijeme njegova predsjedničkog mandata bilo ponuđeno mito ili da je primio mito u tijeku nabave oklopnih vozila za Hrvatsku vojsku od finske tvrtke Patria. U podnesku Europskom sudu za ljudska prava Mesić je tvrdio da su hrvatski sudovi, odbivši njegov zahtjev za odštetu, odbili zaštititi njegov ugled i pravo na privatnost.
Strassbourg: Hrvatski sudovi poštovali su ravnotežu izmešu prava na privatnost i novinarskog prava na slobodu izražavanja
Sud u Strassbourgu zaključio je međutim da se objavljeni članak nije odnosio na Mesićev privatni život, nego na njegov način obnašanja službene dužnosti. Nadalje, izvješćujući o sadržaju službenih dokumenata, portal nije izričito tvrdio da je Mesić sudjelovao u kriminalnim radnjama. Naposlijetku, Europski sud za ljudska prava utvrdio je da su hrvatski sudovi u tome slučaju poštovali pravičnu ravnotežu između prava bivšeg predsjednika na privatnost i prava novinskog portala na slobodu izražavanja.
>Stjepan Mesić: Ma kakvo mito, Finska će mi se na kraju ispričati
Sud podsjeća da je Mesić obavljao dužnost hrvatskog predsjednika od 2000. do 2010. godine, kao i da su trojica bivših zaposlenika Patrije 2013. bili optuženi za teški slučaj podmićivanja pri prodaji oklopnih vozila Hrvatskoj vojsci. Sukladno optužnici u Finskoj, Mesić je bio među osobama kojima je ponuđeno ili dano mito. 16. veljače 2015. finski sud proglasio je krivima dvojicu optuženih i osudio ih na uvjetnu kaznu, a presuda je ukinuta u veljači 2016. nakon žalbe.
Dan nakon presude u Finskoj, Dnevno.hr objavio je članak o presudi uz tvrdnju kako bi hrvatske vlasti trebale istražiti Mesićevu ulogu u toj aferi. Mesić je uporno tražio da portal objavi ispravak triju tvrdnji koje su po njegovu mišljenju pogrešne i uvrjedljive.
Tvrdnje da je Mesić primio 630.000 eura mita
Te tvrdnje, kako ih prenosi Europski sud za ljudska prava, glase: “Stjepan Mesić je primio mito u visini 630.000 eura od osoba koje su upravo osuđene za davanje mita”, “u međuvremenu, Patrijini manageri … izravno optuženi za davanje mita Stjepanu Mesiću i direktoru (hrvatske tvrtke) osuđeni su na godinu i osam mjeseci za davanje mita za prodaju oklopnih vozila Hrvatskoj” i “zajedničkom istragom nedvojbeno je utvrđeno da su Mesić i (direktor hrvatske tvrtke) sudjelovali u kriminalnim radnjama”.
>Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska: Afera Patria je svakako jedan od problema hrvatskog društva
Mesić je tvrdio da on ni na koji način nije bio uključen u proces nabave, da osobe osuđene u Finskoj nisu proglašene krivima za davanje mita njemu i da njemu nije ponuđeno niti davano mito. Također se žalio da nitko nije stupio s njim u kontakt u svrhu provjere navoda u članku prije objave.
Sud također navodi da je Dnevno.hr odbio objaviti ispravak, ostavši pri svojim tvrdnjama, a autor je izjavio kako objavljene tvrdnje nisu njegove, nego su preuzete iz optužnice i presude u Finskoj.
Hrvatski sud odbacio tužbu Mesića o povredi časti
Mesić je, podsjeća sud, protiv portala pokrenuo sudski proces zbog difamiranja, tvrdeći da su objavljene tvrdnje neistinite i da predstavljaju povredu njegove časti i ugleda. Hrvatski sud odbacio je njegovu tužbu i naložio mu da tuženiku nadoknadi troškove postupka u visini 3.750 kuna, odnosno 450 eura. Njegovu je žalbu sud odbacio, a istu sudbinu Mesić je doživio i žaleći se Ustavnom sudu.
Mesić se potom 20. lipnja 2017. obratio Europskom sudu za ljudska prava, tvrdeći kako su hrvatski sudovi odbacujući njegov zahtjev za odštetom odbili zaštititi njegov ugled. Odlukom od 30. svibnja, Europski sud za ljudska prava odbacio je njegov zahtjev. Sudsko vijeće su činili predsjednik Arnfinn Bå rdsen (Norveška), Jovan Ilievski (Sjevrna Makedonija), Egidijus Küris (Litva), Pauliine Koskelo (Finska), Frédéric Krenc (Belgija), Diana Sârcu (Moldavija) i Davor Derenčinović (Hrvatska).
Sud je, uz napomenu da mediji moraju poštovati određene granice, posebice glede uvažavanja ugleda i prava drugih kao i sprječavanja objave povjerljivih informacija, ali da su dužni i prenijeti, u obliku sukladnom njihovim dužnostima i odgovornostima, informacije i mišljenja o svim pitanjima od javnog interesa.
Tvrdnje koje Mesića opisuju kao kriminalca mogu okaljati njegov ugled
Sud se slaže da su tvrdnje koje Mesića opisuju kao kriminalca u stanju okaljati njegov ugled i diskreditirati ga u javnosti i time ugroziti njegova prava opisana člankom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima.
“Glavno je pitanje bilo je li država ostvarila pravičnu ravnotežu između prava gospodina Mesića na zaštitu ugleda i prava novinskog portala na slobodu izražavanja”, piše u odluci i nastavlja se kako je sud “istaknuo da su nacionalni sudovi u obradi slučaja obratili pozornost na relevantne kriterije”.
>Bulj: Stojim iza svega što sam rekao o Mesiću, napao me nakon što smo mu ukinuli ured
Sud je ustanovio da je članak nedvojbeno razmatrao pitanje od javnog interesa, te da je uloga medija kao čuvara javnog interesa bila posebno važna u tome kontekstu, pri čemu istraživačko novinarstvo znači da vlasti moraju biti pozvane na odgovornost.
Također, napominje Europski sud za ljudska prava, granice prihvatljive kritike šire su u slučaju političara nego u slučaju privatne osobe. To je primjenjivo u slučaju gospodina Mesića tim više jer “on nije bio obični političar nego državni poglavar”. Štoviše, članak se ne bavi njegovim privatnim životom, podsjeća sud, nego se odnosi na njegove postupke u obnašanju službene dužnosti.
Sud podsjeća i da se odluke hrvatskih sudova trebaju promatrati i u svjetlu činjenice da su razmatrali tekst u cjelini, ocijenivši opravdanim što su tako postupili, budući je teško promatrati tri navedene tvrdnje odvojeno od ostatka teksta.
Novinar samo prenio ono što je stajalo u službenim dokumentima
“Sud je utvrdio da je novinar samo izvijestio o onome što je pisalo u službenim dokumentima, kao i da je pojasnio da tvrdnja da je gospodin Mesić primio 630.000 eura mita nije njegova. Sud nije pronašao ništa netočno u tvrdnji da su dvije osobe osuđene na zatvorsku kaznu zbog davanja mita za prodaju oklopnih vozila Hrvatskoj. Glede treće tvrdnje, sud je utvrdio da se, s obzirom na cijeli članak, ne može reći da je novinar nedvosmisleno tvrdio da je gospodin Mesić sudjelovao u kriminalnim radnjama”, navodi se u odluci suda Strassbourgu.
“Sud je zaključio da su nacionalni sudovi pronašli pravičnu ravnotežu između prava bivšeg predsjednika na privatnost i prava novinskog portala na slobodu izražavanja. Stoga nije bilo povrede članka 8. Konvencije”, zaključuje se u odluci Europskog suda za ljudska prava.
Presuda je donešena s pet naspram dva glasa sudaca, a članovi vijeća Küris i Ilievski imali su izdvojena mišljenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa