U međunarodnoj korupcijskoj aferi Patria osuđena su dvojica Finskih menadžera, za sada nepravomoćno, za podmićivanje u Hrvatskoj. Kroz cijeli se slučaj protežu i imena hrvatskih državljana. Ipak, u Hrvatskoj još nitko nije optužen za primanje mita, a gdje je nestao novac od pronevjere još se ne zna.
O ovom slučaju, ali i o tome kako funkcionira borba protiv korupcije u Hrvatskoj i može li se vjerovati institucijama nadležnim za ta pitanja, razgovarali smo s predsjednicom Transparency Internationala Hrvatska (TIH) Davorkom Budimir.
Možete li našim čitateljima pojasniti razliku između mita i korupcije koje se često smatraju sinonimima?
Korupcija je zloupotreba vlasti za privatne interese, dok je mito jedan od oblika korupcije što znači da ono može biti davanje i primanje u različitim oblicima, novcu, informacijama, darovima i slično.
Osim mita, oblici korupcije su pronevjere, sukobi interesa, pristranost i iznuđivanje.
Koliko dugo djeluje hrvatska podružnica Transparency Internationala?
Transparency International Hrvatska osnovan je 2. svibnja 2000. što znači da ove godine slavi petnaest godina rada kroz koji su prošli različit pridruženi, ali i stalni članovi.
Korupcija je jedan od najvećih problema modernog društva, a uvriježeno je mišljenje da je ona posebno ukorijenjena u ovdašnji mentalitet. Je li to samo mit i kakva su iskustva s problemom korupcije ako usporedimo Hrvatsku i druge zemlje u svijetu u kojima djeluje Transparency International?
Ako govorimo o ukorijenjenosti korupcije u Hrvatsko, ali i cijelo balkansko društvo, informacija je poprilično točna ako pogledamo statistike kojima mi raspolažemo. Iako korupcije ima u svim društvima i ona nigdje nije neuobičajena, u zemljama u kojima statistike Transparency Internationala pokazuju manji indeks percepcije korupcije, politička kultura je nešto drugačija i općenito se na taj problem drugačije gleda.
Je li prema tome problem svijet ljudi, koliko je naše društvo spremno na suradnju u borbi protiv korupcije?
Rekla bih da se radi o velikom strahu. O strahu od prijavljivanja. To možemo vidjeti u našem radu, naime građani nam se obraćaju tek nakon što više ne postoji niti jedna instanca u Hrvatskoj koja bi im mogla pomoći, a većina slučajeve prijavljuje anonimno te izričito traži da se ne objavljuje identitet prijavitelja što pokazuje da se radi o strahu.
U aktualnoj korupcijskoj aferi Patria iako se radi o međunarodnom skandalu, u Hrvatskoj nitko nije optužen. Kako je to moguće? Što Transparency International radi po tom pitanju?
Ono što mogu reći jest da se Transparency International ne bavi pojedinačnim slučajevima korupcije, već za to služe hrvatske institucije, u represivnom dijelu DORH i Uskok. Naš je zadatak ukazivati na probleme hrvatskog društva, a afera Patria je svakako jedan od problema hrvatskog društva. Iako je nedvosmisleno da su finski menadžeri primili 1, 5 milijuna eura mita, što se tiče Hrvatske na nama je da se stvore preduvjeti za istragu i mi apeliramo na nadležne institucije da istraže. Ne mora značiti da je novac iz afere došao u Hrvatsku. Sigurno je da je on izašao iz Finske, no gdje se on sada nalazi, u ovom trenutku to još ne znamo niti je to naš posao. Međutim za ugled Hrvatske u svijetu i svijest u borbi protiv korupcije bilo bi dobro do se takve stvari raščiste te da se skine sumnja sa svakog hrvatskog građanina te Hrvatske kao države u cjelini.
Što bi u navedenom slučaju bila zadaća Vlade i čini li ona dovoljno u iskorjenjivanju korupcije općenito? Može li ona učiniti više i koliko su hrvatski državnici spremni na tu borbu?
U Planu 21 stoji kako je mandat vlade između ostalog mandat beskompromisne borbe protiv korupcije, međutim nije na Vladi da se bavi koruptivnim aferama i sl. Jer to nije u njezinj nadležnosti, ali ono što ona može jest stvoriti određene preduvjete; prvo da građani nemaju straha, a drugo da institucije zaista rade svoj posao. Institucije koje se bave procesuiranjem i i otkrivanjem korupcije trebale bi reagirati na vrijeme reakcija koja je ili uranjena ili zakašnjela jednostavno nije dobra za hrvatsko društvo.
Svojedobno su se mediji raspisali i o aferama samog transparency Internationala poput lažiranja zapisnika i natječaja te sukob interesa. Također bivši predsjednik Zorislav Antun Petrović nečasno je otpušten s mjesta predsjednika organizacije. Može li se uza sve navedeno organizacija na čijem ste čelu smatrati transparentom za borbu protiv korupcije?
Ne bih rekla da smo imali afere i skandale, jednostavno rečeno institucije traju, a ljudi se mijenjaju i to mora prihvatiti svaki pojedinac. Gospodin Petrović je bio predsjednik do 2010., a naslijedio ga je Nikola Kristić, no njegov je rad bio manje zapažen u javnosti. Uza sve skandale za koje nas optužuju, za ljude s kojima radim mogu reći sve najbolje. Na nama je da se sada bavimo stvarnim problemima hrvatskog društva, a korupcija to sigurno jest.
Kojim se slučajem trenutno najviše bavite i kakvi su planovi rada organizacije za budućnost i konkretno vašeg mandata?
Trenutno smo se okrenuli privatnim poduzetnicima zato što smatramo da su jako važan kotač hrvatskog društva kao netko tko “na malo” može pokrenuti društvo. Mi ne možemo čekati da se dogode velike investicije kroz duža vremenska razdoblja. U tom smislu bavimo se stvaranjem centra koji bi bio namijenjen privatnim poduzetnicima. Kod njih je također prisutan strah javnog istupanja u slučaju korupcije jer se boje da u tom slučaju više neće moći dobiti javan posao.
Osim toga, okrećemo se i europskim projektima, prvenstveno suzbijanja korupcije u javnim nabavama, novim poslovnim principita, zelenim javnim nabavama. Također, organizacija je ustanovljena da radi na potpuno volonterskom principu pa trenutno brojimo 31 volontera, što je u skladu s našim uvjerenjem kako se ne može doprinositi razvoju društva na način da se živi od hrvatskog proračuna. Trenutno najviše radimo na prevenciji u borbi protiv korupcije kroz rad s mladima ( studentima –volonterima), te kroz antikorupcijski sat koji besplatno izvodimo po srednjim školama. 11.2. 2015. Imali smo i prvi humanitarni koncert „koraci za Davida“ koji su u potpunosti organizirali volonteri, a u kojem je prikupljeno 4.900 kuna za liječenje dječaka iz Karlovca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa