O (ne)transparentnom financiranju medija u Hrvatskoj razgovaramo s dr. sc. Davorkom Budimir, predsjednicom udruge Transparency International Hrvatska (TIH).
GONG se nedavno putem društvenih mreža oglasio o temi financiranja lokalnih medija. Naveo je kako bi njihovo financiranje trebalo obavljati prema uputama Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske koje navode da su za financiranje potrebni javni pozivi „s jasnim kriterijima i neovisnim stručnjacima koji će ih ocjenjivati“.
“Općenito je nepoznato tko su vlasnici medija u Hrvatskoj, a oni utječu na sadržaj informacija”
Za komentar smo se obratili dr. sc. Budimir koja ističe:
“Ne samo financiranje lokalnih medija, već svih medija; javnih, privatnih, od lokalnih do nacionalnih, kao i digitalne medije trebalo bi podignuti na višu razinu transparentnosti. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske proveli su istraživanje o načinu financiranja lokalnih medija javnim novcem koje je dalo neke zanimljive rezultate, te su istaknuli preporuke i model.
Općenito je nepoznato tko su vlasnici medija u Hrvatskoj, a što je važno s obzirom da je sigurno značajan utjecaj na sadržaj javnih informacija, prikriveno oglašavanje, ali i sustav vrijednosti koje pojedini medij promiče. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske predstavljaju novinare tj. zaposlenike i sve one koji kreiraju medijski sadržaj. I njihov prvenstveni cilj djelovanja trebala bi biti zaštita novinarske profesije, podizanje standarda i samoreguliranja kako bi se postiglo kvalitetno novinarstvo kroz zadovoljne novinare. Novinare koji imaju radna prava kao i svi drugi zaposlenici u Hrvatskoj, a tu prvenstveno mislim na ugovore o radu sklopljene na neodređeno vrijeme, isplatu svih zakonom propisanih plaća, naknada, poreznih davanja i sl. kao i podizanje standarda profesije od osiguravanja materijalnih uvjeta u redakcijama, kvalitetne opreme za rad na terenu, korištenje svih najmodernijih tehnoloških dostignuća u svrhu poboljšavanja kvalitete informacija.
“Informacije se u javnost plasiraju selektivno”
U sadržajnom smislu teško je za očekivati da će preporuke postati stvarnost kada se informacije u javnost plasiraju selektivno i vrlo često prema preferencijama urednika, a posljedično i samih vlasnika medija. I istraživanja koja je proveo TIH su jasno pokazala da što je razina upravljanja niža veće su mogućnosti nepravilnosti i koruptivne radnje. Tu prvenstveno mislim na upravljanje na lokalnoj političkoj razini.
Zato i ne čudi da lokalni moćnici koriste kanale kroz lokalne mediji kako bi poticale one teme koje će im lakše pomoći u zadržavanju postojećih pozicija ili kroz koje će se obračunati sa političkim protivnicima. To nije objektivno novinarstvo, već poticanje pristranosti ovisno o političkim preferencijama onih koji su na vlasti i onih koji o tome izvještavaju.
Građani su u tom smislu zakinuti, jer do njih dolaze filtrirane informacije prema preferencijama onih koji ih stavljaju u javnost, od vlasnika medija na sadržajnoj razini, do urednika i novinara na operativnoj. Svakodnevno svjedočimo kako se neke teme potiču, a neke jednostavno ne dođu u medijski prostor.
Dokazano je da su transparentna i otvorena društva ona u kojima su informacije javno dostupne, lako se pretražuju i čitaju. Tada su manje mogućnosti za nepravilnosti i u konačnici pojedinci imaju povjerenja. Možda baš zato u ovome trenutku imamo nisku razinu povjerenja u pojedine medije i političare. Istovremeno postoji jedan dio pojedinaca koji su profesionalni u svom djelovanju i kojima građani jednostavno vjeruju, jer imaju subjektivni osjećaj povjerenja.”