Povodom najnovije afere oko krađe plina u naftnoj kompaniji Ini razgovarali smo s dr. sc. Davorkom Budimir, predsjednicom Transparency Internationala Hrvatska kojoj je jedno od glavnih područja zanimanja antikorupcija i sprječavanje sukoba interesa.
‘To više i nije afera’
Na upit o otkriću korupcije i pljačke u Ini kojom je ta kompanija oštećena za više od milijardu kuna, te kolika je odgovornost aktualne vlasti, dr. sc. Davorka Budimir kaže kako ovo čak više ne bi niti nazvala aferom, jer ta riječ više u hrvatskim prilikama nema smisla.
“Skandal ili afera podrazumjeva događaj ili ponašanje koje predstavlja povredu zakona ili običaja te izaziva zgražanje i osudu cijele ili većeg dijela javnosti. Prvo su uslijedile reakcije političkih aktera i nositelja vlasti koji uglavnom prebacuju odgovornost i koriste ju za osobne obračune. Od prvih reakcija koje su impulzivno tražile brzu reakciju do danas kada u javnom prostoru svjedočimo relativiziranju razmjera i štete koja je prouzročena” – analizira dr. sc. Budimir, te nastavlja:
> TIH o antikorupcijskim akcijama: Najodgovorniji su oni koji obnašaju izvršnu vlast
> Budimir (TIH): U Hrvatskoj su strane političke zaklade registrirane kao strane udruge
‘Građani su apatični’
“Istovremeno je izostala reakcija građana, a ona pokazuje da se pojedinac osjeća razočarano, prevareno i apatično. To je reakcija bolesnog društva u kojem se očekuje da će oni koji su uzrokovali probleme, poticali nepravilnosti ili ih zataškavali biti u stanju riješiti posljedice zbog kojih ćemo trajno ostati siromašno i nepravedno društvo. Za ovu aferu odgovorna je aktualna vlast, ali pri tome mislim i na one koji su na pozicijama vlasti, ali i svih onih koje se nalaze u oporbi i to na svim razinama od lokalne do nacionalne.
Jednaka je odgovornost i HDZ-a i SDP-a koje su na vlasti trideset godina, ali još veća svih onih pojedinaca, malih stranaka ili stranačkih satelita. Oni su s osvajanjem pozicija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti prihvatili uobičajene modele ponašanja, djelovanja i privilegija, a izostao je osjećaj odgovornosti za ono što su učinili ili su svojim neznanjem propustili učiniti”, ističe dr. sc. Budimir.
Ne postoji povjerenje
Dodaje kako u razvijenim društvima poluge moći nisu u rukama građana, osim u trenutku izbornog procesa, jer takva društva podrazumjevaju povjerenje koje u Hrvatskoj ne postoji.
“Građani više nikome ne vjeruju, osim možda najužem krugu unutar obitelji ili jednog ili dva prijatelja, a možda čak niti njima. Sada svjedočimo posljedicama devastiranja sustava od strane onih koji su donosili zakone prema vlastitim pojedinačnim preferencijama, bez osjećaja odgovornosti i sagledavanja učinaka propisa.
Upravo zato korupcija predstavlja najveći problem, jer je direktno povezana sa siromaštvom i iseljavanjem radno aktivnog stanovništa u uređena društva u kojima postoje pravila, mogućnosti i jednakost šansi. U Hrvatskoj je sve to izostalo, jer su zakoni i propisi prilagođeni uskom krugu pojedinaca koji su ih sami donijeli uz velike pravne praznine i izuzetke. Svi objektivni kriteriji na javnim natječajima za zapošljavanje, javnu nabavu i napredovanje padaju pred subjektivnim procjenama onih koji ocjenjuju. Društva koja na pozicije političke moći biraju podobne, a ne sposobne propadaju”, upozorava.
Što je borba protiv korupcije?
Kako je nastavila, negativna selekcija ima za posljedicu stalno pozicioniranje gorih i nesposobnijih od svojih prethodnika, zato jer je to jedini način zadržavanja vlasti i moći koja iz nje proizlazi.
“Rezultat takvog ponašanja je nedostatak odgovornosti za one na vlasti, te strah i osjećaj krivnje koji se nameće građanima i biračima. Izbori nisu rješenje, ako je izborni model isti. Birači u suštini ne biraju najsposobnije, već one koji su im ponuđeni na izbornim listama koje sastavljaju vodstva političkih stranaka prema vlastitim subjektivnim kriterijima.
Borba protiv korupcije nije deklarativno pozivanje na spremnost, a niti prostor za političke obračune političkih aktera u trenutku osvajanja vlasti ili kada je potrebno nekoga s vlasti maknuti. Borba protiv korupcije je prevencija, otkrivanje i onemogućavanje koruptivnih rizika, kontrola i sankcioniranje svih onih koji su sudjelovali u koruptivnim procesima. S jedne strane kroz kaznenu odgovornost i oduzimanje imovine za koju se ne može utvrditi slijed stjecanja kroz sudbenu vlast u razumnom roku. Te kroz političku odgovornost trajne zabrane obnašanja bilo koje javne dužnosti kroz profesionalni ili volonterski angažman. Takvi pojedinci Hrvatskoj su nanijeli trajnu štetu čije posljedice neće moći biti sanirane u dužem budućem razdoblju, a neke od njih nikada, jer su resursi potrošeni zauvijek”, zaključila je predsjednica TIH-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
