Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump predstavit će 2. travnja “recipročne” carine u sklopu samoproglašenog “Dana oslobođenja”. Carine će nametnuti zemljama za koje on smatra da, potajno godinama potkradaju SAD. Ovo je trenutak koji je Europa nastojala izbjeći, proaktivno predlažući razne povlastice kako bi umirila Trumpa i izbjegla ekonomski vrtlog.
EU je pokušala smiriti Trumpa povećanjem uvoza američkog LNG-a, što je činila i tijekom njegovog prvog mandata kako bi izbjegla carine. Međutim, sada je Trump odlučan u želji za preoblikovanjem globalnog ekonomskog poretka, a udovoljavanje njegovim zahtjevima nije donijelo rezultate.
Nepoznate zemlje na udaru
Iako se ne zna o kojim se zemljama radi, Trump je 30. ožujka rekao da će carine nametnuti “svim zemljama”.
Hoće li tako zaista i biti? Teško je reći, pogotovo zato što je američki je predsjednik 28. ožujka izjavio da je spreman pregovarati sa zemljama koje ne žele da im SAD nametne carine, ali da će pregovori početi nakon 2. travnja, tzv. “Dana oslobođenja”.
Prije toga je rekao da je moguće da će nekim zemljama popustiti, a da bi prema nekima mogao biti još ljubazniji.
>Japan i Kanada najavljuju odgovor na američke carine na automobile
Što su carine koje Trump nameće i tko ih plaća?
Otkad je po drugi put postao predsjednik SAD-a, Donald Trump je carinama opteretio uvoz aluminija, čelika, automobila i šampanjca te Kinu, Kanadu i Meksiko. Svojim je carinskim bičem također prijetio i nizu drugih zemalja.
Carine o kojima Trump priča zapravo su porezi na robu koju Amerika uvozi iz ostatka svijeta. Te carine plaćaju američki uvoznici. Američka vlast carinama želi obeshrabriti uvoz, zaštititi američke proizvođače i povećati broj radnih mjesta.
Međutim, tvrtke će zbog carina podići cijene svojih proizvoda, što znači da će potrošači za njih morati izdvojiti više sredstava. Carine mogu naštetiti zemljama-izvoznicama jer će njihovi proizvodi postati skuplji i manje atraktivni.
Trumpov cilj – recipročne carine
Trump “recipročnim” carinama planira odgovoriti na carine koje će druge zemlje nametnuti Americi. Novi-stari američki predsjednik u prvom je mandatu također koristio carine kako bi stekao prednost u trgovinskim pregovorima s Kanadom i Meksikom.
Velika Britanija nada se da će se naći na popisu zemalja koje će Trump poštedjeti novih carina. Međutim britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik još uvijek pregovaraju. Britanac je rekao da pregovori idu dobro, ali da će carina najvjerojatnije biti. “Nitko ne želi trgovinski rat, ali moram voditi računa o interesima nacije”, rekao je Starmer.
>SAD upozorio Starmera zbog progona pro-life aktivistice: Nema slobodne trgovine bez slobode govora
Utjecaj carina na globalnu trgovinu
Trump nije rekao da će nove carine nametnuti baš Velikoj Britaniji, kazao je da su London i Washington uglavnom ravnopravni trgovinski partneri. Carina od 25 posto na automobile koje Amerika uvozi stupit će na snagu 2. travnja, a najavio je da će u svibnju ocariniti i dijelove za automobile. Carine kojima će opteretiti dijelove za aute mogli bi ozbiljno naštetiti američkim proizvođačima automobila jer ih oni dobavljaju iz cijelog svijeta.
Trump je rekao da će te carine potaknuti rast. Američki se predsjednik pohvalio najavom južnokorejskog proizvođača automobila Hyundaija da će u američkoj saveznoj državi Louisiani izgraditi pogon vrijedan 5,8 milijardi dolara.
Posljedice carina za Britaniju
Ako Trump Britaniji nametne carine na automobile, nastradat će britanski proizvođači Jaguar Land Rover, Aston Martin i Rolls-Royce. Amerika je najveće inozemno tržište za britanske automobile, a proizvođačima je 2023. donijelo 6,4 milijardi funti (7,65 milijardi eura), 18,4 posto od svih prihoda iz inozemstva.
Trump je rekao da će svim zemljama koje od Venezuele kupuju naftu i/ili plin nametnuti carine od 25 posto (među tim zemljama je i – SAD).
>EU uvodi protumjere na američke carine: Trump najavio odgovor
Odgovor svijeta na Trumpove carine
Američki je predsjednik 12. ožujka nametnuo 25-postotne carine na sav čelik i aluminij koji SAD uvozi. Kini je nametnuo 20-postotne carine na sve proizvode koje izvozi u Ameriku.
Kanada i Meksiko naći će se 2. travnja na udaru carina od 25 posto. Kanadi je u međuvremenu nametnuo i 10-postotne carine na energetske proizvode. Svijet je u velikoj mjeri osudio Trumpovu carinsku politiku, a pogotovo su oštre reakcije stigle iz Kanade i Meksika.
Neke su zemlje na Trumpove carine odgovorile vlastitima, a neke su mu samo priprijetile. Kina je Americi nametnula niz carina, od onih na ugljen i ukapljeni do onih na sirovu naftu i poljoprivredne proizvode. Kanada joj je nametnula care na proizvode od čelika i aluminija te hranu i odjeću.
Europska unija rekla je da će SAD-u nametnuti recipročne carine, ali nije rekla kolike će biti. Unija je isprve rekla da će 1. travnja uvesti kontramjere koje će pogoditi američku robu vrijednu 26 milijardi eura, ali je kasnije rekla da će ih uvesti sredinom travnja.
>Kina, Meksiko i Kanada odgovaraju na Trumpove carine protumjerama
Koliko će carine biti visoke i koje bi zemlje mogle biti pogođene?
Bijela kuća nije objavila koliko bi visoke carine mogle biti, iako su analitičari spekulirali o raznim mogućim stopama. Trumpova administracija još nije službeno potvrdila koje će zemlje biti pogođene, iako se najavljuje da će srijeda donijeti širok spektar mjera.
Carine su porezi na uvoz. Ključno pitanje je: tko će ih platiti?
Ove dinamike povećavaju rizik od ekonomske recesije, kako u SAD-u, tako i u ostatku svijeta, gdje mnoge tvrtke ovise o američkom tržištu. Trump tvrdi da tvrtke koje žele izbjeći carine jednostavno mogu premjestiti poslovanje u SAD. No to nije brzo ni lako rješenje, s obzirom na visoke troškove zapošljavanja i izgradnje tvornica.
Ako se u cijelu priču uključe valutni tečajevi i mogući uzvratni potezi drugih država, posljedice Trumpovog pokušaja resetiranja globalne trgovine mogle bi ostati nepredvidive još dugo nakon srijede, piše Sky News.
>Von der Leyen: Američke carine neće ostati bez odgovora
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/SkyNews/Politico
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.