Milanović je dobro rekao ‘nemoguće je zaustaviti odlazak mladih’, bar ne uz ovakve mjere zapošljavanja

Zagreb, 23.06.2014 - U svibnju je u Hrvatskoj stopa registrirane nezaposlenosti pala s 21,1 na 19,6 posto, najnižu razinu od rujna prošle godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Arhivska fotografija od 17.08.2012. prikazuje ljude kako gledaju popis slobodnih radnih mjesta ispred zgrade HZZ-a u Zagrebu. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ ds

Premijer Zoran Milanović u razgovoru o provođenju programa “Garancija za mlade” rekao je kako je nemoguće zaustaviti trend odlaska mladih obrazovnih ljudi u inozemstvo jer tamo dobiju posao, ali je uvjeren da će većina ostati u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je naprosto nešto što se ne može zaustaviti i u zabludi je svatko tko misli da se to može napraviti nekom administrativnom mjerom. Ljudi će odlaziti, vraćati se, to je prostor slobode kretanja… nema načina da zabranim nekome tko je u Hrvatskoj završio medicinu da odmah po dobivanju diplome ode u Austriju. Međutim, uvjeren sam, puno ljudi će ostajati. Većina”, poručio je Milanović.

Možda je najbolje pogledati što je zapravo Vlada Republike Hrvatske tijekom svog mandata učinila za mlade i na koji način ih pokušava zadržati u Hrvatskoj.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mjera o kojoj se vjerojatno najviše i govori jest mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Naglasimo ipak kako stručno osposobljavanje nije zamjena za zapošljavanje mladih i iako im pomaže da steknu iskustvo, ne jamči im da će imati posao u Hrvatskoj.

Mjeru provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao provedbeno tijelo Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a u nju se mogu uključiti osobe sa završenim preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem te osobama u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu koji moraju polagati majstorski ispit i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu.

Osoba koja se uključi u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ima u tijeku tog stručnog osposobljavanja pravo na novčanu pomoć, razmjerno broju dana prisutnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Program se mijenjao, pa je 2012. godine uključeno plaćanje doprinosa za zdravstvo za sve polaznike stručnog osposobljavanja, a tijekom 2013. godine omogućeno je plaćanje troškova prijevoza u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza. Krajem 2014. povećao se i iznos jer se mjera počela dijelom financirati i iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Od 1. siječnja 2015. godine, kao dio programa “Garancija za mlade”, visina novčane pomoći za nezaposlenu osobu uključenu na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa iznosi neto 2.400,00 kuna mjesečno, a i poslodavcu se isplaćuje trošak doprinosa za obvezna osiguranja prema najnižoj propisanoj osnovici za uplatu obveznih doprinosa.

Mjera je to koju mogu koristiti sve nezaposlene osobe bez obzira u koju dobnu skupinu pripadaju a prijavljene su u evidenciju Zavoda najmanje 30 dana i nemaju više od godinu dana radnog iskustva u zvanju za koje su se školovale, bez obzira na ukupno stečeni staž.

Poslodavac koji zaposli osobu koja je kod njega radila bez zasnivanja radnog odnosa, po “Garanciji za mlade”, od države može dobiti 50 posto plaće tijekom godinu dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prihvatili “Garanciju za mlade”, no koliko su je implementirali?

Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je “Garanciju za mlade”, kao ključni element poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti, te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba, ali se o tom programu glasnije počelo govoriti tek početkom ove godine.

Je li to dovoljno?

“Mladi i kreativni” kao dio “Garancije za mlade”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mladi i kreativni” je paket mjera usmjeren na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice stjecanje radnog iskustva i uključivanje mladih u poduzetništvo. Tim se mjerama utječe i na stav poslodavaca prema mladim osobama koje, iako nemaju radnog iskustva, žele učiti i doprinijeti radnom kolektivu svojom kreativnošću i energijom te im treba dati priliku da isto pokažu. “Mladi i kreativni” obuhvaćaju 11 mjera prvenstveno usmjerenih na mlade do 29 godina.

“Tvoja inicijativa, tvoje radno mjesto” je jedna od mjera iz paketa “Mladi i kreativni”, koja je krenula u srpnju 2013. godine, za cilj ima probuditi poduzetnički duh, a svatko s dobrom idejom i razrađenim poslovnim planom može si osigurati po 25 tisuća kuna poticaja za pokretanje vlastite tvrtke. Jedna je to od rijetkih mjera iz ovog paketa mjera koja je usmjerena na samozapošljavanje mladih.

Od ostalih mjera u paketu “Mladi i kreativni” spomenimo i: “Uz pola – pola do prvog posla” – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža, “Pola-pola” – potpora za zapošljavanje, “Rad i nakon stručnog osposobljavanja” – potpora za zapošljavanje, “Učim uz posao” – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba, “Znanje se isplati” – obrazovanje nezaposlenih, “EU i zanimanja budućnosti” – programi usavršavanja i obrazovanja mladih, “I mladi uče za posao” – programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca, “Učenjem do poduzetnika”, “Programi opismenjavanja mladih” – obrazovanje nezaposlenih, “Osposobljavanje na radnom mjestu”, “Rad i staž i prijevoz” – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, “Radom za zajednicu i sebe” – su/financirano zapošljavanje u javnom radu, Komunalni javni radovi– sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima, “Pomoć sebi i drugima” – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova, “Mladi za mlade”- pomagači u nastavi – javni radovi za mlade, “Mladi za EU” – suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera – javni radovi za mlade, “Mladi za zajednicu” – mini javni radovi za mlade, “Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu” – sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima u socijalnim poduzećima, “Podrška socijalnom uključivanju” – sufinancirano zapošljavanje u javnom radu namijenjeno socijalnom uključivanju osoba iz sustava institucionalne skrbi, Pokreni zajednicu, “Koordinatori društveno korisnog rada”, “Stalni sezonac” – sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima.

Što je zapravo “Garancija za mlade”?

Mjera je to za koju je u proračunu za 2015. rezervirano 1,1 milijardu kuna. Po programu “Garancija za mlade” država je obvezna svim osobama mlađim od 30 godina u roku od četiri mjeseca osigurati zapošljavanje, vježbeništvo ili prekvalifikaciju.

Ovim programom se, kako smo već naveli, u mjeri zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa potpora podiže s 1600 na 2400 kuna, pri čemu država zaposleniku plaća i doprinose i prijevoz do posla.

Pristanu li učiti mladu osobu kao mentori, poslodavci mogu biti plaćeni 700 kuna mjesečno, dok će njihovim štićenicima država platiti prijevoz i 1000 kuna mjesečno dok su u fazi izučavanja.

Poslodavci za mlađe od 30 godina mogu koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja iz paketa mjera “Mladi i kreativni”. Poslodavac može dobiti potporu za zapošljavanje u iznosu od 50% (u slučaju osobe s invaliditetom, 70%) troškova bruto plaće. Ako postoji poslodavac koji bi mladu osobu zaposlio no mora proći nekakav oblik dodatnog osposobljavanja ili usavršavanja, poslodavac može dobiti potporu za usavršavanje u iznosu od 25% do čak 70% opravdanih troškova tvog usavršavanja.

Kako bi se mladi zapošljavali na neodređeno vrijeme Zakonom o doprinosima propisana je olakšica u obliku oslobađanja od obveze doprinosa na osnovicu u iznosu 17,2%, u trajanju od 5 godina, za one poslodavce koji mladim osobama ponude sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Ova mjera također se našla u sklopu “Garancije za mlade”, a odnosi se na mlade osobe do 30 godina života, pod uvjetom da poslodavac prethodno s tim osobama već nije imao sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavci mogu olakšicu koristiti prilikom prvog zapošljavanja na neodređeno vrijeme i osoba ne mora biti prijavljena u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i u slučaju kada se osobi koja je već zaposlena na određeno vrijeme, ponudi sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Oni koji nisu uspjeli naći posao u roku od 6 mjeseci ili čak duže, a žele se aktivirati u zajednici i pri tom biti nagrađen za svoj trud mogu koristiti javne radove. Javni radovi su uvijek ograničenog trajanja (prosječno traju 6 mjeseci, a iznimno mogu trajati do 12 mjeseci) za vrijeme kojeg se sklapa ugovor s poslodavcem, a plaća je u visini minimalne plaće. Uz plaću, mogu se isplaćivati i troškovi stvarnog prijevoza do radnog mjesta.

Osobe koje se odluče za samozapošljavanje imaju pravo i na 25.000 bespovratnih kuna od države. Odnosi se na mlađe od 30 godina.

Mjere djeluju, ali ne dovoljno

Pogledate li sve mjere koje je sadašnja Vlada donijela po pitanju zapošljavanja mladih postaje jasno kako one nisu dovoljne. Za većinu mjera velik broj ljudi nije ni čuo, a samim time nisu im niti bile korisne.

Iako se Vlada hvali kako je od osoba koje su bile uključene u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je njih 62% bilo u zaposlenosti godinu dana nakon izlaska iz intervencije, čini se kako to nije dovoljno da mladi ostanu u Hrvatskoj.

Problem je što se i one mjere koje postoje ne promoviraju i ne koriste u dovoljnoj mjeri, ne otvaraju se nova radna mjesta, pa mladi uglavnom nemaju razloga za ostanak u Hrvatskoj i spremni su na odlazak. Uostalom, Milanović je sve sam priznao – mladi u inozemstvu dobiju posao, a u Hrvatskoj ga jednostavno nemaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.