Klub zastupnika SDP-a na današnjoj je sjednici raspravljao o tome tko će zamijeniti Orsata Miljenića na mjestu šefa Odbora za pravosuđe ukoliko on napusti mjesto saborskog zastupnika i ode na funkciju predstojnika Ureda predsjednika države.
U raspravi je rečeno da bi to trebao biti zastupnik SDP-a Peđa Grbin iz čega se dade iščitati da je Miljenić vrlo blizu odluci da Milanovićevu ponudu da mu bude prvi čovjek Ureda i prihvati i da bi on od idućeg tjedna mogao imati novo rado mjesto. Naši izvori iz Kluba zastupnika SDP-a kažu kako traju i razgovori oko toga tko bi Miljenića u tom slučaju zamijenio u saborskim klupama, javlja Večernji list.
Miljenić je u Sabor ušao s liste prve izborne jedinice, što znači da ga mogu zamijeniti samo dvije kolegice, ili Karolina Leaković ili Sanja Horvat Iveković, dogradonačelnica Samobora. Izvori iz SDP-a kažu kako ta odluka još nije donesena, ali da su veće šanse na strani Horvat Iveković.
Podsjetimo, Miljenić je bivši Milanovićev ministar pravosuđa koji je bio gorljivi zagovornik pri donošenju takozvanog “Lex Perkovića” 2013. godine, kojim je Vlada Zorana Milanovića pokušala spriječiti provođenje europskog uhidbenog naloga i izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
Donošenje spornog zakona nanijelo je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u.
> Kako je Milanovićeva Vlada uz Bajića i ‘lex Perković’ pokušala izigrati europski uhidbeni nalog?
Iako su tadašnji SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić, premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović opetovano bili upozoravani na moguće sankcije te iako je Europska komisija (EK) tražila brz i bezuvjetan ispravak hrvatskoga zakona o Europskom uhidbenom nalogu, nije ga dobila.
Uvođenje sankcija Hrvatskoj
U rujnu 2013. Europska unija, nakon niza žestokih prozivki, na koje Milanovićeva vlada nije popuštala, uvodi Hrvatskoj sankcije, koje su uključivale uskratu novčanih sredstava iz europskih fondova. Tek nakon uvođenja sankcija, Vlada popušta i mijenja nekoliko mjeseci raniije donese „lex Perković.“
Početkom rujna 2013. Zoran Milanović kazao je da se slučaj Đurekovićeva ubojstva neće moći riješiti ako se ne promijeni Ustav i ne ukine zastara za teška ubojstva, a najavio je i da će SDP u Hrvatskome saboru predložiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o tom slučaju.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. Promjene su počele vrijediti od 1. siječnja 2014. te su istoga dana Perković i Mustač uhićeni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa