Nedavno, povodom pravomoćne presude dvojici bivših UDBA-inih agenata zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine, u Otvorenom Hrvatske televizije podsjetilo se na donošenje takozvanog “lex Perkovića” 2013. godine, kojim je Vlada Zorana SDP-ovog Milanovića pokušala spriječiti provođenje europskog uhidbenog naloga i izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
Neobična argumentacija Perkovićevog odvjetnika Anta Nobila o tome zašto je i kako 2013. donesen “lex Perković” gotovo je nasmijala ostale goste u Studiju.
Perkovićev odvjetnik objasnio da je Lex Perković posljedica ‘naivnosti’ i ‘neznanja’
“Kod nas se uvijek mistificira. Ljudi na tehničkoj razini koji su u Mnistarstvu pravosuđa pod Orsatom Miljenićem radili na onome što se kasnije nazvalo Lex Perković su vidjeli da mnoge zemlje u EU imaju taj limit od 2002. godine i oni su u neznanju, smatrajući da mi imamo pravo, unijeli to u taj zakon. Nije bilo političke odluke, nitko za to nije znao“ ustvrdio je Nobilo i dodao:
“Dolazi takav zakon u Sabor, diže se politička bura, Orsat Miljenić kaže da ajmo to promijeniti, no tvrdoglavi premijer to ne želi, ne želi priznati grešku, i imamo desnicu kojoj je to odlično došlo da ga ruši sasvim opravdano. Perković je tu kolateralna žrtva…”
Hrvatska javnost dobro se sjeća nevjerojatnog scenarija donošenja takozvanog “lexa Perković” koji je, može se reći, gotovo u potpunosti zasjenio slavlje zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Prisjetimo se najvažnijih događaja.
Godine 2011. prvi je put raspisana međunarodna tjeralica za Josipom Perkovićem. Izručenje se nije provodilo, a o toj se temi gotovo uopće nije raspravljalo u široj javnosti. Podsjetimo, na dužnosti savjetnika tadašnjeg predsjednika Josipovića nalazio se sin Josipa Perkovića, Saša Perković.
Lipanj 2013. – Sabor usvaja „lex Perković“, Merkel otkazuje dolazak na proslavu ulaska Hrvatske u EU u Zagrebu
U lipnju 2013. najavljena je mogućnost da će Njemačka dostaviti europski uhidbeni nalog za Josipa Perkovića te još drugih 5 osoba. Ulazak u Europsku uniju, koji je Hrvatsku očekivao 30. lipnja, značio bi i njezinu obavezu da, temeljem Eurospkog uhidbenog naloga, izruči Perkovića Njemačkoj.
Tadašnji predsjednik Vlade, SDP-ov Zoran Milanović, dostavio je Hrvatskom saboru prijedlog izmjene Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (ZoPSEU) kojim bi se onemogućilo primjenjivanje Europskog uhidbenog naloga za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Zakon je u Saboru nakon nekoliko dana usvojen.
Reakcije s njemačke strane uslijedile su vrlo brzo. Njemačka kancelarka Angela Merkel otkazala je svoj dolazak na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Iako su tadašnji SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić, premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović opetovano bili upozoravani na moguće sankcije te iako je Europska komisija (EK) tražila brz i bezuvjetan ispravak hrvatskoga zakona o Europskom uhidbenom nalogu, nije ga dobila.
Je li u pravu Orsat Miljenić kada za sporni “Lex Perković” optužuje druge?
Milanović tvrdio: ‘Tim Zakonom štitimo hrvatske branitelje’
Premijer Milanović je, braneći usvajanje Zakona, kazao, između ostalog, da se time štiti hrvatske branitelje.
„Štitimo, ako se ja moram tu razmetati, hrvatske branitelje! Od neugodnih, teških situacija da im se po principu univerzalne jurisdikcije dogodi da neka prijava s Balkana dođe tu na sud, recimo u Bruxelles. Što ćemo onda? Automatski izručiti? Neću! Ako treba, sudit ćemo im u Hrvatskoj – rekao je premijer Milanović i ušetao se u zgradu Europskog vijeća.“ – prenio je Večernji list Milanovićeve riječi.
Uvođenje sankcija Hrvatskoj
U rujnu 2013. Europska unija, nakon niza žestokih prozivki, na koje Milanovićeva vlada nije popuštala, uvodi Hrvatskoj sankcije, koje su uključivale uskratu novčanih sredstava iz europskih fondova. Tek nakon uvođenja sankcija, Vlada popušta i mijenja nekoliko mjeseci raniije donese „lex Perković.“
Početkom rujna 2013. Zoran Milanović kazao je da se slučaj Đurekovićeva ubojstva neće moći riješiti ako se ne promijeni Ustav i ne ukine zastara za teška ubojstva, a najavio je i da će SDP u Hrvatskome saboru predložiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o tom slučaju.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.
Promjene su počele vrijediti od 1. siječnja 2014. te su istoga dana perković i Mustač uhićeni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
